Indeksi Zagrebačke burze i danas osciliraju između pozitivnog i negativnog područja, a izuzme li se milijunski promet dionicama Leda i HT-a, svim ostalim izdanjima ostvareno je svega 700.000 kuna.

Tijekom jutra Crobexi su oscilirali između pozitivnog i negativnog područja. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,12 posto, na 1.894 boda, a Crobex10 0,22 posto, na 1.064 boda. Redovni promet iznosio je 7,3 milijuna kuna, te je bio tri milijuna veći nego jučer u ovo doba.

„Indeksi danas osciliraju između pozitivnog i negativnog područja, a izuzme li se promet dionicama Leda i HT-a, svim ostalim dionicama ostvareno je svega 700.000 kuna, kaže Siniša Gašparević, investicijski savjetnik u Sektoru riznice i investicijskog bankarstva Banke splitsko-dalmatinske. Dionicom Leda ostvareno je do pdoneva 4,4 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,54 posto, na 7.740 kuna. Dionicom HT-a ostvareno je 1,52 milijuna kuna prometa, a ciejna joj jstagnira na 220 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po padu cijene izdvaja se dionica Dalekovoda, za 3,16 posto, a po rastu cijene dionica Badel 1862, za 4,73 posto.

Ocjenjujući izvedbu domaćih burzovnih indeksa u siječnju, Gašparević ističe da je jedna od najboljih u svijetu, te također jedna od najboljih u povijesti Zagrebačke burze. Od početka godine, Crobex je u plusu 8,9 posto, a Crobex10 9,6 posto. „Crobex je prošlih dana probio otpor na 1.892 bodova i uspješno testiranje te razine bi mogao biti temelj za njegov daljnji uspon. Međutim, da bi to toga došlo, potrebno je da na burzu nastaviti pritjecati svježi novac“, navodi Gašparević.

Na europskim burzama oprezno se trguje, jer tehnički gledano tržišta su u području prekupljenosti, a za nove smjernice investitori s nestrpljenjem iščekuju priopćenje s današnjeg zasjedanja Feda. Londonski Ftse indeks trenutno je u plusu 0,10 posto, dok je frankfurtski DAX u minusu 0,09 posto, a pariški CAC 0,10 posto.

„Na inozemnim financijskim tržištima nastavlja se rat valutama. I SAD i eurozona i Švicarska i Japan pokušavaju oslabiti tečaj nacionalne valute ili barem spriječiti njegovo jačanje kako bi ojačali i/ili zaštitili svoj izvoz. To rade štampanjem novca. Budući da je najveći rizik od inflacije kad se drži gotov novac, pojačana je potražnja za sve klase imovine, bez obzira na rizičnost. Nadajmo se da će dio tog novca sliti i u Hrvatsku“, zaključuje Gašparević.