Cijeli financijski sektor pa tako i tržište kapitala vrlo je dobro i zakonski i infrastrukturno pripremljen za događaj koji će obilježiti cijelu 2013. godinu, ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no bitnije se promjene u trendovima na tržištu, pozitivne ili negativne, ne očekuju, rečeno je na današnjem okruglom stolu "Hrvatsko tržište kapitala u 2013: izazovi i očekivanja" u organizaciji Akademija Zagrebačke burze (ZSE).

Predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić kazala je da je 2012. bila godina koju bi sudionici na tržištu kapitala rado zaboravili, a da se s obzirom na krizu u zemlji i okruženju bitnije promjene u trendu ne očekuju. Naime, promet ZSE lani je pao za čak 44 posto te je na razini od svega 10-15 posto prometa iz 'zlatne' 2007. godine.

Pozitivan impuls, istaknula je Gažić, dale bi nove privatizacije, jer u Hrvatskoj ima vrijednosnih papira koji mogu biti atraktivni i profesionalnim i privatnim ulagačima.

Međutim, u Hrvatskoj je sve manje aktivnih ulagača – lani ih je bilo 10 posto manje nego 2011. i čak 50 posto manje prema 2009., istaknuo je član Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva Stjepko Čičak, dodajući kako ne treba očekivati ni da će ulazak Hrvatske u EU privući veći broj stranih ulagatelja u hrvatske vrijednosnice.

Bitnije promjene u 2013. ne očekuje ni predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Petar-Pierre Matek, koji je kazao da je hrvatski sustava izrazito bankocentričan i takav će u srednjem roku i ostati. Matek u 2013. očekuje stagnaciju ili daljnji pad u industriji koju ta agencija nadzire, što tumači 'vanjskim utjecajima', npr. osiromašćenošću građana u krizi.

Ujedno, sudionici okruglog stola navode da je sada teško bilo što prognozirati jer je u EU, uslijed posljedica krize, u tijeku 'regulatorni tsunami', koji iz dana u dan mijenja pravila igre, a što mora pratiti i Hrvatska, jer se sve više pitanja vezanih uz europska tržišta kapitala uređuje uredbama koje sve članice moraju primjenjivati, a sve se manje područja ostavlja članicama da ih same reguliraju.

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić osvrnuo se pak na makroekonomska očekivanja, rekavši da u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 0,4 posto, kao i da, s obzirom na 'nezgodan' ekonomski trenutak ulaska Hrvatske u EU taj događaj u kratkom roku može imati i negativan utjecaj na rast, jer će predstavljati ozbiljan izazov za neke dijelovi hrvatskog gospodarstva.

No, istaknuo je, bilo kakav rast ne bi bio dovoljan da ubrzo zaustavi porast nezaposlenosti. U prvoj polovici ove godine to ne treba očekivati, u drugom dijelu godini eventualno je moguća stabilizacija, a prve znakove oporavka na tržištu rada teško je očekivati prije 2014. godine, rekao je Šantić.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti