Čini se kako je neuspješan pokušaj stabiliziranja NIKKEI 225 indeksa iznad ključne granice od 15.000 bodova samo dodatno nabrusio investitore, koji su jučer upriličili pravi happening, potaknuvši prilično rasprostranjeni rally kojim je spomenuti indeks skočio za čak 1,7 posto, dohvativši najvišu razinu u posljednjih pet godina (15.130 bodova). Dio zasluga svakako ide na adresu ministarstva financija, odnosno, izvješća o aktivnosti inozemnih investitora, koji su protekloga tjedna također bili vrlo aktivni, što je rezultiralo neto-priljevom (deveti tjedan zaredom) kapitala u visini 1,1 milijardu dolara (razlika između kupljenih i prodanih domaćih dionica). Uvjerljiva dominacija optimista jasno se očitovala i iznimno selektivnom filtriranju vijesti, te su one loše uglavnom sustavno ignorirane, a za njihovim primjerom su se poveli i europski ulagači, omogućivši skok regionalnih burzovnih indeksa na pozitivan teritorij. Da stvar bude još bolja, uzlet tržišta kapitala koincidirao je s, doduše očekivanim, povećanjem ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke sa 2,0 na 2,25 posto (po prvi puta u posljednjih pet godina), te zamjetnom rezignacijom aktera na Wall Streetu. Razloge suzdržanosti potonjih treba tražiti u reviziji stope gospodarskog rasta u SAD u trećem kvartalu, koja je pomaknuta sa prijašnjih 3,8 na 4,3 posto, uvjerljivo nadmašivši brojku iz drugog kvartala (3,3 posto), unatoč razornim učincima sezone uragana na jugu zemlje. Iako vijest u teoriji zaslužuje optimistično tumačenje, ubrzavanje gospodarskog rasta većina analitičara promatra kroz prizmu monetarnih vlasti, koje trenutno raspolažu vrlo kredibilnim izgovorom za nastavak uzlaznog ciklusa kamatnjaka, što Wall Streetu, naravno, nije po volji.

Štoviše, (uvjetno rečeno) klasični burzovni indeksi kao što je S&P 500 prethodnoga su dana, ponajprije zahvaljujući ranije navedenim brojkama, ubilježili značajan pad vrijednosti (oko 0,8 posto), no umjesto toga, azijski ulagači su svoju pozornost usmjerili na uistinu minoran, ali ipak pozitivan rast Nasdaq Composite indeksa, gurajući uzlaznom putanjom dionice hi-tech sektora, pri čemu ovoga puta niti europski rivali nisu zaostajali.Probudili su se i naftaši, nakon što je izvješće američkog ministarstva energetike (i podatak o neočekivanom padu zaliha sirove nafte) izazvalo preokret i vratilo cijenu sirove nafte iznad granice od 57 dolara po barelu, a veći interes investitora donio je i značajan rast dionica u sektora. Prednjačio je Statoil, s rastom od 3,1 posto, dok su među najlošijim bili ENI i Royal Dutch/Shell, ostvarivši rast cijene dionica od 1 posto, odnosno, 0,4 posto. Gledajući stvari iz perspektive «polupune čašefl, optimisti su omogućili i rast dionica France Telecoma (+1,1 posto), makar je Orange (odjel mobilne telefonije) od domaćih regulatora zaradio kaznu u visini 256 milijuna eura. Posljedica je to postupka u kojem je dokazana tijesna suradnja (razmjena informacija i brojni dogovori) triju domaćih operatera s ciljem podjele tržišta i fiksiranja cijena u razdoblju od 1997. do 2003. godine. SFR mora platiti kaznu od 220, a Bouyges Telecom 58 milijuna eura.