Tko zastupa dioničko društvo u postupku za naknadu štete koji se vodi protiv bivšeg člana uprave: nadzorni odbor ili uprava?

U postupcima za naknadu štete koje dioničko društvo vodi protiv članova uprave, dioničko društvo zastupa nadzorni odbor. Odredbom članka 268. Zakona o trgovačkim društvima, propisano je da nadzorni odbor zastupa društvo prema članovima uprave. Iz te odredbe ne bi se moglo zaključiti da će nadzorni odbor zastupati društvo i prema bivšim članovima uprave. Možebitno bi se moglo postaviti pitanje zastupanja ako je tuženi član uprave tijekom parnice to prestao biti pa nadzorni odbor, s obzirom na navedenu odredbu, ne bi više bio ovlašten zastupati društvo. Dioničko društvo zastupa uprava. Nadzorni odbor, osim u navedenom slučaju, samo iznimno, može zastupati društvo prema trećima, i to samo kad je to Zakonom propisano. Tako nadzorni odbor može u obavljanju poslova nadzora nad vođenjem poslova koristiti stručnjake i davati naloge revizoru za ispitivanje godišnjih ?nancijskih izvješća društva i koncerna (čl. 263. Zakona o trgovačkim društvima). Nadalje, prema članku 357. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima ovlašten je zastupati društvo na sudu ako je protiv društva podignuta tužba za utvrđenje ništetnosti odluka glavne skupštine te prema članku 363. Zakona o trgovačkim društvima u postupcima pred sudom u vezi s pobijanjem odluka glavne skupštine.Iako nadzorni odbor redovito zastupa društvo u postupcima prema članovima uprave, prema članku 273.a Zakona o trgovačkim društvima, kad društvo postavlja zahtjev i prema, između ostalog, članovima uprave, glavna skupština može imenovati posebne zastupnike odnosno to može učiniti sud na zahtjev manjine dioničara.

Elektroničko glasovanje na skupštini mora biti predviđeno statutom

Je li dioničarima dioničkog društva dopušteno glasovati na glavnoj skupštini, koristeći jedan od oblika elektroničke komunikacije, kad nisu u mogućnosti osobno prisustvovati?

Zakon o trgovačkim društvima (u nastavku teksta: ZTD) u članku 274. stavak 2. propisuje da se Statutom dioničkog društva može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor, da omogući dioničarima da smiju svoje glasove dati pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije, kad ne sudjeluju na glavnoj skupštini. Glasovanje uporabom elektroničke komunikacije dopušteno je samo ako su ispunjeni uvjeti iz članka 274. stavak 5. ZTD-a:
1. da se komuniciranje obavlja u stvarnom vremenu održavanja glavne skupštine;
2. da je osigurano obostrano komuniciranje kojim se omogućuje dioničarima da se u stvarno vrijeme njezina održavanja obraćaju glavnoj skupštini s mjesta koje nije mjesto na kome se održava;
3. da je dioničarima omogućeno glasovanje za vrijeme ili prije održavanja glavne skupštine, a da za to nije potrebno njihovo sudjelovanje u radu glavne skupštine u mjestu na kojemu se održava putem opunomoćenika,
4. da je osigurana identifkacija dioničara, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenjivost očitovanja volje, izjavljene elektroničkim komuniciranjem, osim kad je to zakonom dopušteno.
Znači, dioničarima je dopušteno glasovati elektroničkim putem kada osobno ili putem opunomoćenika ne sudjeluju na glavnoj skupštini ako je to predviđeno statutom dioničkog društva ili je statutom predviđeno da uprava, odnosno upravni odbor mogu dioničarima omogućiti takav način glasovanja, i ako su ispunjeni uvjeti iz članka 274. stavak 5. ZTD-a.

Kamate i troškovi ovrhe otplaćuju se prvi, a potom glavni porezni dug 

Po kojem se redoslijedu naplaćuje porezni dug u slučaju kada porezni obveznik duguje više vrsta poreza?

Prema odredbi članka 19. Općeg poreznog zakona (u nastavku teksta: OPZ), porezno tijelo u porezno-dužničkom odnosu ima pravo na naplatu poreza, kamata i novčanih kazni te novčanih činidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva. Sudionici porezno-dužničkog odnosa, prema članku 18. OPZ-a jesu porezno tijelo, porezni obveznik i porezni jamac. Člankom 20. OPZ-a uređen je nastanak prava iz porezno-dužničkog odnosa pa tako porezno tijelo ima prava iz članka 19. OPZ-a od dana dospjelosti tražbine po osnovi poreza, što znači s danom kada rješenje postaje izvršno. Dug poreznog obveznika može se sastojati od poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni. Redoslijed plaćanja propisan je člankom 114. OPZ-a. Prema odredbama toga članka Zakona, ako porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe iz uplaćenog iznosa najprije se uplaćuju kamate i troškovi ovrhe, a nakon toga glavni porezni dug.Ako porezni obveznik duguje više vrsta poreza, a uplaćeni iznos nije dostatan za plaćanje ukupnog poreznog duga, tada se pojedine vrste poreza naplaćuju po redoslijedu njihova dospijeća. Kod iznosa koji dospijevaju istodobno, redoslijed naplate određuje porezno tijelo.Kad je riječ o dospijeću plaćanja poreza, treba istaknuti da je dospijeće pojedine vrste poreza uređeno posebnim zakonom, odnosno zakonima kojima je određena vrsta poreza propisana.

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?