Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Pitanja i odgovori: Tražbina utvrđena zadužnicom zastarijeva za 10 godina

Autor: Poslovni dnevnik
15. siječanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Vanja Vargec

U kojem roku zastarijeva tražbina osigurana zadužnicom s obzirom na njezino svojstvo da ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi i svojstvo ovršne isprave?

Zapljena računa na temelju zadužnice i bianco zadužnice regulirana je odredbama Ovršnog zakona. Prema tim odredbama zadužnica je ovršna isprava i ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. S obzirom na to svojstvo zadužnice postavljalo se pitanje roka zastare tražbine osigurane zadužnicom, a u svezi s člankom 233. Zakona o obveznim odnosima prema kojem sve tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela javne vlasti ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare. S jedne strane zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, a s druge strane, s obzirom na to da se potpis na zadužnicu do donošenja novog Ovršnog zakona samo ovjeravao, nije imala svojstvo javnobilježničkog akta. Da bi zadužnice koje se izdaju temeljem novog Ovršnog zakona imale učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi ili svojstvo ovršne isprave, moraju biti potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika. Potvrđena (solemnizirana) isprava, prema članku 59. Zakona o javnom bilježništvu (Nar. nov., br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/09), ima snagu javnobilježničkog akta, što znači da i potvrđena (solemnirana) zadužnica ima snagu javnobilježničkog akta. S obzirom na odredbu članka 233. Zakona o obveznim odnosima, prema kojoj tražbine utvrđene, između ostalg, i javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, valja zaključiti da i tražbina utvrđena zadužnicom zastarijeva za deset godina. Iznimku predstavljaju povremene tražbine (npr. kamate) koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće. Te tražbine  zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina, odnosno u roku tri godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zbrinjavanje otpada spada u izvlaštenja zbog interesa RH

Zapljena računa na temelju zadužnice i bianco zadužnice regulirana je odredbama Ovršnog zakona. Prema tim odredbama zadužnica je ovršna isprava i ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. S obzirom na to svojstvo zadužnice postavljalo se pitanje roka zastare tražbine osigurane zadužnicom, a u svezi s člankom 233. Zakona o obveznim odnosima prema kojem sve tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela javne vlasti ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare. S jedne strane zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, a s druge strane, s obzirom na to da se potpis na zadužnicu do donošenja novog Ovršnog zakona samo ovjeravao, nije imala svojstvo javnobilježničkog akta. Da bi zadužnice koje se izdaju temeljem novog Ovršnog zakona imale učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi ili svojstvo ovršne isprave, moraju biti potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika. Potvrđena (solemnizirana) isprava, prema članku 59. Zakona o javnom bilježništvu (Nar. nov., br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/09), ima snagu javnobilježničkog akta, što znači da i potvrđena (solemnirana) zadužnica ima snagu javnobilježničkog akta. S obzirom na odredbu članka 233. Zakona o obveznim odnosima, prema kojoj tražbine utvrđene, između ostalg, i javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, valja zaključiti da i tražbina utvrđena zadužnicom zastarijeva za deset godina. Iznimku predstavljaju povremene tražbine (npr. kamate) koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće. Te tražbine  zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina, odnosno u roku tri godine.

Zbrinjavanje otpada spada u izvlaštenja zbog interesa RH

Mora li se interes Republike Hrvatske za izvlaštenje zemljišta na kojem se planira graditi objekt za zbrinjavanje otpada posebno utvrditi odlukom Vlade Republike Hrvatske ili je taj interes već utvrđen nekim propisom?

Člankom 1. Zakona o izvlaštenju  propisano je da se nekretnina može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, kad je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način. Nekretnina se, u smislu navedenog, može izvlastiti radi izvođenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga. Člankom 9. istog Zakona propisano je, između ostalog, da odluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja, prema prethodno pribavljenom mišljenju skupštine županije, odnosno Skupštine Grada Zagreba, na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove, u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom. Smatra se da je interes Republike Hrvatske utvrđen ako je posebnim zakonom propisano da je izgradnja određenih objekata ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske. U skladu s člankom 3. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu može se ustvrditi da se objektima komunalne infrastrukture u Republici Hrvatskoj danas smatraju, između ostalih, objekti i uređaji za odlaganje komunalnog otpada. U svezi s tim ističemo da je člankom 29. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano da je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku.Ako se u slučaju iz upita radi o gradnji objekta za zbrinjavanje nekog drugog otpada, a ne komunalnog (primjerice, proizvodnog), napominjem da je člankom 21. Zakona o otpadu općenito propisano da je gradnja građevina, namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada od interesa za Republiku Hrvatsku.

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur

Autor: Poslovni dnevnik
15. siječanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close