Kako sazanje britanski poslovni portal The Businessonline, jedna od najvećih europskih kompanija za prerađivanje sirove nafte u goriva Petroplus sljedeći će mjesec izaći na cirišku burzu, a očekuje kako će od prvog izlistavanja dobiti više od milijardu i po eura. Naime, jedan od većinskih vlasnika kompanije, američki investicijski fond Riverstone, odlučio je prodati svoj udio, a izlistavanje će se, osim za promjenu vlasništva, iskoristiti za daljnje investiranje u proizvodne kapacitete. Inače, uprava Petroplusa unajmila je stručnjake iz kompanije Morgan Stanley, zatim iz švicarske banke Credit Suisse, te UBS-a kako bi ih savjetovalo o izlistavanju na burzu jer je, od kada je Riverstone preuzeo većinski dio vlasništva, kompanija doživjela veliku ekspanziju. Naime, Petroplus je od ExxonMobila u srpnju kupio rafineriju u njemačkom gradu Ingolstadta, a prije toga su preuzeli vlasništvo nad tvrtkom “Belgian Refining Corporation” koja je do tada bila u rukama švicarskog poduzetnika Brucea Rappaporta. Osim toga, posljednje vrijeme su tvrtku također povezivali s kupovinom rafinerije u vlasništvu British Petroleuma u britanskom gradu Corytonu. S time da se jedan od vlasnika Carlyle Group spominje i kao jedan od dobitnika na najavljenom natječaju za libijsku europsku kompaniju Tamoil.

Kako je rekao jedan bankar, Riverstone je od kupovine Petroplusa uložio velika financijska sredstva i danas bi trebali imati kompaniju vrijednu od dvije do tri milijarde američkih dolara, no, s vlasništvom Petrolplusa Riverstone je kupio i puno starih dugova, pa stoga kompanija vrijedi “svega” milijardu i pol eura. Jedan od razloga zašto međunarodne investitore zanima izlistavanje Petroplusa leži u visokim cijenama nafte, te razumijevanju kako su “slijepo crijevo” naftne industrije baš nedovoljni kapaciteti rafinerija. Inače, cijene sirove nafte su na svjetskim tržištima ponovno blago ojačale i to nakon vijesti da su vodeće svjetske sile dale jednom od ključnih svjetskih proizvođača nafte Iranu novi rok početkom listopada za obustavu njegova programa obogaćivanja urana. U takvom okruženju, barel nafte na njujorškom tržištu poskupio je 35 centi, na 61,94 dolara. Na tržištu u Londonu popeo se na 61,64 dolara, nakon što je ojačao 30 centi. Analitičari procjenjuju da je rast cijena nafte posljedica isključivo kratkoročnog repozicioniranja na tržištu koje je, i nakon pada cijene za više od 20 posto proteklih tjedana, i dalje sklono korekciji cijena naniže. Inače, Sjedinjene Države i njihovi europski saveznici odlučili su Iranu dati novi rok početkom listopada za postizanje napretka u pregovorima oko nuklearnog razvoja te zemlje, prije nego što počnu s UN-om razmatrati uvođenje sankcija Teheranu. SAD se zalaže za nametanje sankcija Iranu, četvrtom po veličini svjetskom proizvođaču nafte, ako Teheran ne obustavi svoje aktivnosti obogaćivanja urana. Analitičari upozoravaju da bi ta zemlja mogla na prijetnju sankcijama odgovoriti obustavom svojeg izvoza nafte, potičući novi snažan rast cijena na svjetskom tržištu.