Odustane li Hrvatska od politike štednje u javnom sektoru, izvjestan joj je novi pad kreditnog rejtinga, što bi za posljedicu imalo još teže i skuplje zaduživanje države, izjavio je Markom Mršnik, analitičar rejting-agencije Standard & Poor’s (S&P) za Jutarnji list.

Podsjetimo, glavni ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Olivier Blanchard i Daniel Leigh sastavili su posebni radni dokument o greškama koje su napravili procjenjujući utjecaj štednje na europska gospodarstva.

Budući da je tempo proračunskih rezova bio puno brži a rast slabiji no što je prognozirano 2010., takozvani fiskalni multiplikatori, matematički koeficijent koji odražava utjecaj reformi na rast, bili su puno veći no što su MMF-ovi ekonomisti početno procijenili.

U dokumentu se međutim upozorava da ga mediji ne bi trebali prikazivati kao službeno stajalište MMF-a.

U tekstu objavljenom u Večernjem listu pod naslovom "Vilim Ribić – teoretičar i praktičar financijske neodgovornosti", autor Gojko Drljača primjećuje da je 'zastrašujuće' kako je u hrvatskom medijskom prostoru 'lako mutiti vodu'. "Loše i neodgovorne ideje svako malo prijete prerastanjem u suvremeni mainstream hrvatske gospodarske misli. Zadnji je zabilježeni slučaj lakrdijaška 'analiza' navodnog 'priznanja' najviše pozicioniranih ekonomista MMF-a Oliviera Blancharda i Daniela Leigha prema kojem je svjetski financijski policajac jako pogriješio predlažući radikalne mjere fiskalne štednje", piše Drljača.

"Bilo je zanimljivo pratiti kako je dio medija taj znanstveni rad Blancharda i Leigha, koji uopće nije dao neke univerzalne preporuke i zaključke za sve zemlje, podignut na razinu ključne strateške svjetske ekonomske misli koja treba dovesti do nekakvog velikog preokreta u pristupu liječenju teških fiskalnih kriza niza europskih zemalja. Portali, radijske stanice, televizije i tiskani mediji nekritički su počeli prepisivati već poslovično preagresivne teze iz kolumne nobelovca Paula Krugmana koji ustrajno godinama potpiruje plamen pod svojom teorijom keynesijanskih stimulansa. Pritom dio naših novinarskih pera i izvjestitelja nije našao shodnim primijetiti da Hrvatska nije Amerika te da je poznato kako je krugmanovština opasno nagrabusila u svim onim zemljama koje su na vrijeme i odlučno provele više ili manje radikalne mjere fiskalnih rezova te svele razinu javnog duga na razinu kojom je moguće održivo dugoročno upravljati", piše Drljača.

Dodaje kako je krivo shvaćenu poruku iz MMF-a odmah počeo zloupotrebljavati sindikalist Vilim Ribić. "Odmah se, naravno, obrušio na ideju štednje, kao da je štednja nešto neodgovorno", piše, dodajući kako "Nije problem u tome što Vilim Ribić vjerojatno uopće ne razumije Blachardove i Leighove teorije fiskalnih multiplikatora te što mu je zapravo jedino bitno da ih iskoristi u sindikalne svrhe". 

>>> Ribića uznemirilo MMF-ovo priznanje da su pogriješili u vezi štednje

Jutarnji list piše kako je dio domaćih ekonomista ustvrdio je kako se nove preporuke MMF-a ne odnose na Hrvatsku. 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

"Ako bi došlo do bitnog negativnog odstupanja deficita u odnosu na naše prognoze, to bi značilo negativan pritisak na rejting. Odustajanje od fiskalne konsolidacije možda bi privremeno imalo pozitivan učinak na domaću potrošnju, no bez strukturnih reformi, bez poboljšanja poslovne klime i povećanja zaposlenosti, najvjerojatnije ne bi došlo do povećanja gospodarskog rasta na dugi rok. Veliko povećanje deficita moglo bi povećati rizik od pogoršanja uvjeta financiranja ili čak značiti gubitak pristupa financijskim tržištima – upozorava Mršnik za Jutarnji. Po njemu, Hrvatska, kada je riječ o izboru ekonomskih politika, baš i nema puno izbora. Drugim riječima, štednja i ubrzanje reformi u javnom sektoru Vladi u Zagrebu su, na ovaj ili onaj način, suđene.