Prema članku 288. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo građenja osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje, te njegovim upisom kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku. Pravo građenja upisuje se na temelju isprave podobne za uknjižbu, kojom je vlasnik zemljišta očitovao svoju volju da svoje zemljište optereti pravom građenja. U slučaju da su na zemljištu, koje bi se opteretilo pravom građenja, već upisana ograničena stvarna prava, a pravo građenja štetilo bi njihovom ostvarivanju, za upis prava građenja bit će potreban i pristanak ovlaštenika tih ograničenih stvarnih prava. Svoj pristanak ovlaštenici ograničenih stvarnih prava moraju dati u ispravi podobnoj za uknjižbu u zemljišne knjige. Dakle, to što je na zemljištu koje se želi opteretiti pravom građenja već upisana hipoteka kao ograničeno stvarno pravo, ne predstavlja zapreku da se u redu prvenstva iza upisane hipoteke, ali i drugih ograničenih stvarnih prava (služnosti, stvarni tereti) upiše pravo građenja, ali samo uz pristanak ovlaštenika tih ograničenih stvarnih prava, odnosno u konkretnom slučaju hipotekarnog vjerovnika.

Podnošenje zahtjeva protiv odluke o otkazu ugovora o radu nema suspenzivni učinak

Ima li zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o otkazu ugovora o radu, suspenzivni učinak na prestanak radnog odnosa kod poslodavca?

U skladu sa stavkom 1. članak 129. Zakona o radu radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može, u roku 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. Podnošenje zahtjeva je i pretpostavka za zaštitu prava pred nadležnim sudom, osim iznimno, u slučaju iz stavka 3. članak 129. Zakona o radu. Rokovi za podnošenje zahtjeva i pokretanje zahtjeva za zaštitu pred nadležnim sudom, prekluzivni su. Slijedom toga, zaposlenik koji smatra da mu je odlukom o otkazu ugovora o radu povrijeđeno pravo, može u roku 15 dana podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava. Međutim, Zakonom o radu nigdje nije izričito propisano da podnošenje zahtjeva protiv odluke o otkazu ugovora o radu ima odgodni (suspenzivni) učinak na prestanak radnog odnosa. Osim toga, zaposlenik na temelju odluke o otkazu ugovora o radu, u pravilu, ima pravo na otkazni rok. Odredbom članka 113. Zakona o radu propisano je da otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu, te u kojim slučajevima otkazni rok ne teče. Podnošenje zahtjeva nije navedeno kao jedan od razloga koji zaustavljaju tijek otkaznog roka i time možebitno utječu na prestanak radnog odnosa. Takva stajališta nalazimo i u stručnoj literaturi: "s obzirom na pravnu prirodu ugovora o radu, zahtjev radnika za ostvarenje njegova određenog prava koje je poslodavac povrijedio jest građanskopravna ponuda da se u postupku izvan suda urede odnosi poslodavca i radnika. Zato takav zahtjev nema odgodno (suspenzivno) djelovanje." (Ivica Crnić "Sudska zaštita individualnih prava radnika", Novi informator, 2004.).

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur