Imamo čak tri dobre najave za tvrtke koje su već aplicirale ili namjeravaju aplicirati za bespovratne potpore iz EU fondova.
1.  Za najboljih tridesetak privatnih projekata do ožujka će napokon biti ugovoreni prvi grantovi teški do 200.000 eura iz europskog pretpristupnog fonda IPA. Za svoje projekte će 80% novca te tvrtke dobiti unaprijed, a ostalo kad završe projekt.
2. Za to treba držati palčeve: do lipnja je moguća još jedna tranša od oko 4 milijuna eura za one poduzetnike čiji su projekti također ocijenjeni velikim brojem bodova, ali nisu imali dovoljno sreće u prvom natječaju jer je bilo previše kandidata, a premalo novca na raspolaganju. Odluku o tome donose u Europskoj komisiji i još se čeka kakva će biti.
3. Već u srpnju, nakon što uđemo u Europsku uniju, moguće je da će biti objavljen prvi natječaj za potpore iz strukturnog fonda EFRR (Europski fond za regionalni razvoj), gdje su grantovi za tvrtke do čak 7,5 milijuna eura. Selekcija će biti žestoka, a  ukupno će ove godine biti na raspolaganju 30 milijuna eura za pobjednike.

Biraju  ih već godinu dana
Tko će biti sretni dobitnici prvih grantova iz europskog pretpristupnog fonda IPA bira se trenutno među 100-tinjak kandidata, kaže nam pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Dijana Bezjak, a proces selekcije traje oko godinu dana. Zašto tako dugo, pitali smo. "Proces je kompliciran, a na natječaj koji je bio raspisan u prosincu 2011. godine javilo se, nakon radionica koje smo održavali kao pripremu, čak tisuću tvrtki s projektima. Morali smo izabrati neovisne procjenitelje za sve te projekte. Nakon javnog poziva angažirali smo ih 14, a odobrila ih je Delegacija EU u Zagrebu kad je proučila  njihove životopise. Svaki je projekt morao proći kroz ruke dva procjenitelja, dakle ukupno je bilo oko 2000 procjena, a odobravala ih je potom i Delegacija EU. Tako smo napokon došli do stotinjak kandidata koji su, nakon radionice za poduzetnike održane u prosincu prošle godine, bili pozvani da predaju projektne prijedloge na 60-ak stranica do 31. prosinca", tumači Dijana Bezjak zašto je put do tih potpora tako dug i mukotrpan. Unatoč lošem prolaznom vremenu, ona ipak nije nezadovoljna učinjenim i tvrdi da će za grantove iz strukturnih fondova procedura biti daleko brža i jednostavnija. Naime, Europska komisija više neće kontrolirati proces dodjele novca unaprijed, kao što je to sada slučaj s pretpristupnim fondovima, nego samo nakon što se projekti realiziraju. Brzina korištenja dostupnog novca iz EU fondova će, dakle, ovisiti isključivo o domaćoj administraciji i njenoj sposobnosti, a ona je tu –  optimistična.

"Od objave natječaja bit će rok za prijavu 30 dana, pa onda još 60 dana za ocjenu projekata", očekuje, što znači da bi za prvi natječaj iz strukturnog fonda EFRR, koji se najavljuje za srpanj, ugovori mogli biti potpisani već krajem ove godine. Naravno, bude li sve išlo prema planu, uključujući i to da u EU zaista i uđemo 1. srpnja ove godine. Privatni konzultanti s kojima smo razgovarali su skeptični oko najavljenog ubrzanja  jer su se opekli na grantovima iz IPA-e. No, moglo bi se reći da su ti grantovi i bili zamišljeni  kao test, pa bi ubuduće posao mogao biti nešto lakši. "IPA je prvenstveno namijenjena državnim institucijma, državnim tijelima, lokalnoj samoupravi, dakle pripremi države za članstvo u EU, a nije zamišljena kao pomoć privatnim tvrtkama. Mi smo tražili da se omogući i jedna grant shema za poduzetnike iz proizvodnih djelatnosti, da se kroz to pripremimo za strukturne fondove, i bilo je dosta teško izboriti se. To je, dakle, bila pilot grant shema teška 4,5 milijuna eura. Morali smo slijediti predviđenu europsku proceduru za dodjelu tih grantova i zbog toga se sve odužilo na godinu dana, pogotovo kad se dogodio iznimno velik odaziv poduzetnika", kaže Dijana Bezjak.  Na pitanje je li možda (ne)kvaliteta projekata također razlog otezanja procedure, ona odgovara: "Projekti koji su prošli prvi krug selekcije su odlični. Od ukupno mogućih 50 bodova u prvom koraku, većina ih je imala skoro maksimalni broj bodova. Teško je sada među njima odabrati samo 30-ak onih koji će potpisati ugovor i zato bi bilo dobro da nam Europska komisija iz IPA-e 2013. odobri još 4 milijuna eura za tu grant shemu."

Ništa više unaprijed 
Bilo bi to dobro zbog još jednog razloga –  to su jedini projekti za koje se većina novca može iz EU dobiti unaprijed jer sa strukturnim fondovima to više neće biti tako: novac stiže kad se projekt provede, i to maksimalno u iznosu do 50% vrijednosti investicije. Poseban će izazov, naglašava pomoćnica ministra, biti i to što će privatne tvrtke morati slijediti proceduru javne nabave u realizaciji investicija za koje su dobile EU potporu. "Pomagat ćemo im u početku, platit ćemo im za to i konzultante, te podijeliti potrebne obrasce, ali to će biti veliki izazov za privatne tvrtke, da nauče i ispravno provedu u svakom segmentu projekta pravila javne nabave", kaže. Bude li tu propusta, na njih će ukazati naknadne revizije  i poduzetnici će morati vraćati potpore. Zapravo, Bruxellesu će ih vraćati država, jer ih ona i dobiva, a ona će pak sudskim procesima utjerivati novac od poduzetnika i institucija koje su potpore primile i nepropisno ili nenamjenski potrošile.

Ove godine 10 projekata
Ukupno će Hrvatskoj iz strukturnih i kohezijskih fondova ove godine biti dostupno 450 milijuna eura, od čega 30 milijuna eura za grantove privatnim poduzetnicima u proizvodnim djelatnostima i turizmu, što su zapravo regionalne potpore za jačanje konkurentnosti. Očekuje se da bi taj iznos mogao biti dovoljan za maksimalno desetak projekata. No, već iduće godine će nam ukupno biti dostupno 1,1 milijarda eura iz fondova, a potpore za poduzetnike će narasti na 150 milijuna eura (100 milijuna eura iz EU i 50 milijuna od hrvatske države), kaže nam Bezjak. Ona naglašava da se u principu tu radi o potporama za srednje i velike tvrtke, a za mikrotvrtke, koje imaju do devet zaposlenih, bit će osigurani posebni financijski instrumenti kroz EFRR u vrijednosti 200 milijuna eura u sedam godina, koliko traje proračunsko razdoblje u EU (2014. do 2020. godine). To će biti tzv. revolving krediti za mikropoduzetnike. Svojevrsna vježba za apliciranje za te instrumente bit će pokrenuta uskoro u domaćoj izvedbi: Hamag će u veljači  ili ožujku objaviti poziv zainteresiranima za mikro kredite do 10.000 eura bez kolaterala za, primjerice, osnivanje tvrtke.

Potpore za tvrtke iz Europskog fonda za reg. razvoj

1. maksimalno 7,5 milijuna eura po projektu za tvrtke iz proizvodnje i turizma sufinancira se do 50% vrijednosti projekta, kad se projekt završi
2. ove godine za regionalne potpore predviđeno 30 mil. eura, a 2014. će biti 150 milijuna eura
3. mogući krediti HBOR-a za provođenje projekta, do 75% ukupne investicije
4. poduzetnik mora pokazati da ima kapacitet za provedbu projekta i vlastito sufinanciranje
5. sprema se prvi natječaj već u srpnju
6. 30 dana za prijavu na natječaj i 60 dana za ocjenu projekata, a pred kraj godine ugovori
7. poduzetnici će morati slijediti pravila javne nabave u provođenju projekta, a Ministarstvo poduzetništva platit će im konzultante

Mikropoduzetnici

od 2014. posebni financijski instrumenti (mikrokrediti, garancije, tzv. seed capital itd.), ukupno 15-ak instrumenata kroz EFRR u visini 200 milijuna eura za 7 godina

EU najave

12. siječnja
Europska prijestolnica kulture
Otvorna svečanost "Marseille-Provence 2013 – europska prijestolnica kulture održavaju se u Marseillesu u Francuskoj.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

14. siječnja
Procjena utjecaja na okoliš
Otvaranja IPA 2010 projekta "Jačanje kapaciteta za provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš na regionalnoj i lokalnoj razini" u 14 sati u Hotelu Palace u Zagrebu.