Već desetak godina nekretnine su u Hrvatskoj jedan od unosnijih poslova. Veliki je broj tvrtki koje, iako primarno osnovane za bavljenje nekim drugim djelatnostima, u svom spektru poslovanja imaju i gradnju i prodaju nekretnina. S druge strane, tržište je preplavljeno agencijama za promet nekretninama, od kojih je veliki broj onih koje nude usluge sumnjive kvalitete. Još je veći broj građana koji, osim one koju koriste za stanovanje, imaju još jednu ili možda čak i više nekretnina, jer po mišljenju mnogih s nekretninama nikad ne možete izgubiti. Ima i onih koji dižu kredite da bi kupili nekretninu sa svrhom davanja u najam, očekujući pritom zaradu. Ipak, kad je u pitanju najam nekretnina, situacija na tržištu je takva da renta ne može pokriti ratu kredita.

Usporavanje rasta
Ako, pak, nekretninu kupite da biste je za nekoliko godina prodali, kako sada stvari stoje, zaradit ćete. Očito je kupnja nekretnine još uvijek dobra investicija. Međutim, cikličko kretanje cijena govori da rast ne može biti beskonačan. Krivulja rasta mora negdje dostići prijelomnu točku i krenuti silaznom putanjom ili bar stagnirati. Prema zakonu tržišta kad se uspostavi ravnoteža između ponude i potražnje cijene će se početi spuštati. No, kako je potražnja za nekretninama daleko veća od ponude, koja se jednostavno ne može u kratkom roku dovoljno povećati, postaje upitno hoće li se i kada uravnotežiti. Neke procjene govore kako će cijene i dalje rasti. Ipak, kako se bude smanjivao jaz između ponude i potražnje te smanjivanjem ponude kvalitetnih nekretnina, rast cijena neće biti tako velik kao do sad. Prema mišljenju Andrije Čolaka, suvlasnika oglasnika InfoNekretnine, možemo računati kako cijene rastu i nastavit će rasti 5 do 10 posto kvartalno. Ipak, ne može se govoriti o kretanju cijena na cjelokupnom hrvatskom tržištu nekretnina iz razloga što je ono poprilično segmentirano. Dok su u nekim gradovima i danas nekretnine jeftine i kvadratni metar stoji oko 700 do 1000 eura, primjerice u Sisku, jer za njima ne postoji veliki interes, drugdje se po ovoj cijeni ne može kupiti ni garažno mjesto. Manji gradovi, loše gospodarske infrastrukture i slabe prometne povezanosti s većim, regionalnim centrima po cijenama jako zaostaju za zanimljivijim lokacijama. Po interesu prednjače metropola, obala te neke ekskluzivne lokacije u unutrašnjosti Istre i Zagorja. Nekretnine u ovim dijelovima sve više kupuju stranci. Kada konačno dođe do otvaranja tržišta europskim kupcima za nekoliko godina nakon što Hrvatska postane članica Europske unije, potražnja za ovim nekretninama će porasti što može potaknuti samo rast cijena, a nikako ne njihovo smanjivanje. Budući da će cijenu tada uvelike određivati kretanja na europskim tržištima, prema mišljenju Žarka Kovačića iz Ilirika nekretnina, “padat će i rasti jedino cijene nekretnina u vlasništvu stranaca i to u periodima kada u njihovim matičnim zemljama dođe do recesije i kada odluče prodavati investicijsku nekretninu.” Kovačić dodaje kako će i u metropoli, koja drži najviše cijene, doći do korekcija kada se ponuda izjednači s potražnjom. No, upozorava da se to odnosi samo na one jeftinije nekretnine, dok će rezidencijalne četvrti i dalje držati visoku cijenu. Ovo najbolje ilustrira primjer Zadra gdje je, nakon što su se ponuda i potražnja uravnotežile, došlo do korekcija cijena, ali u elitnim dijelovima grada kao što su Borik i Diklo nije došlo do pojeftinjenja nekretnina.

Tržište određuje cijenu
Iako većina vlasnika agencija za promet nekretninama priznaje da su cijene nerealne, Čolak smatra da je “besmisleno tvrditi da je nešto precijenjeno dok god se isto na tržištu prodaje”, dodavši da je “u Hrvatskoj tržište nekretnina likvidno, dakle, za cijene se ne može reći kako su prenapuhane”. Građani se s ovom konstatacijom sigurno ne bi složili, pogotovo ako su u ulozi kupca nekretnine. S druge strane, ako i kada je jednog dana budu prodavali, ti isti će se nadati što višim cijenama na tržištu. Tko bude te sreće da njegova nekretnina iz više razloga privlači interes i da za njom vlada potražnja, zasigurno će profitirati.

Zagreb: Kvadrat jeftiniji od ljubljanskog

Prosječna cijena stambenog kvadrata u Zagrebu kreće se oko 2000 eura. Svi se slažu da je to nerealno visoka cijena. No, druge europske metropole nisu ništa jeftinije, štoviše, u Ljubljani kvadrat stoji 3000 eura, u Stockholmu 3500, u Parizu 5300, a u Londonu čak 7000 eura. Sasvim druga strana priče je usporedba kupovne moći i standarda Zagrepčana i ostalih Europljana. Upravo iz ovog razloga strancima nekretnine u Hrvatskoj još uvijek nisu preskupe. Ono što im je posebno privlačno je hrvatska obala, tako da se ulaskom u EU, može očekivati još veća potražnja što će naravno utjecati na daljnji rast cijena.