Beograd – Prema ocjeni austrijske Raiffeisen banke bankarski sektor u Srbiji rastao je lani po stopi od 46 posto, što je iznad prosjeka kako u regiji tako u središnjoj i istočnoj Europi. Rast se temelji na dolasku novih banaka kroz privatizaciju i preuzimanje postojećih, koje su bile u većinskom državnom vlasništvu. Najveći porast, 79 posto, zabilježen je u radu sa stanovništvom. Taj porast je omogućen donošenjem Zakona o hipoteci, tako da su banke mogle u većoj mjeri odobravati građanima hipotekarne kredite. Prema službenoj statistici svaki zaposleni u Srbiji zadužen je u prosjeku oko tisuću eura, što se smatra niskom zaduženošću stanovništva. Plasmani stanovništva u prošloj godini iznosili su 7,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je još daleko ispod prosjeka zemalja u okruženju. Primjerice, u Hrvatskoj iznose 34,4 posto BDP-a, u BiH 23,3, a u Bugarskoj 14,7 posto BDP-a. Banke u Srbiji i pored njihovog velikog broja (38) zaračunavaju visoke kamate, zbog čega su optužene za svojevrsnu kartelizaciju. Razloge za visoke kamate bankari nalaze u ocjeni da je financijsko tržište u Srbiji još podložno riziku. Središnja banka je u više navrata optuživala poslovne banke za nekorektan odnos prema građanima od kojih su na vješt način skrivani pravi uvjeti pod kojima su se zaduživali. Zbog toga je više tisuća građana, uvidjevši da su im kamate veće nego kada su sklapali ugovore o podizanju kredita, zatražilo intervenciju NBS-a, koja je, pored objavljivanja crne liste banaka, najavila i sankcije ukoliko budu nastavile s praksom da ne prikazuju efektivnu kamatnu stopu. Ipak povjerenje građana u bankarski sektor je u porastu, što pokazuje i rast devizne štednje koja je u 2005. godini povećana za 57 posto i iznosi više od tri milijarde eura. I pored toga štednja stanovništva u odnosu prema BDP-u je ispod prosjeka zemalja središnje i istočne Europe.