Prema preliminarnim podacima HNB-a suficit tekućeg računa bilance plaćanja, uobičajen za treće tromjesečje, iznosio je 2,6 mlrd. eura, sto je za 4,5% veći suficit nego u istom tromjesečju 2011. godine, navode RBA analitičari.

Promatrajući kumulativno u zadnja četiri tromjesečja, tekući račun bilježi deficit čiji udio u BDP-u iznosi 0,6%, što je s obzirom na reviziju podataka od 2008. novi povijesni minimum. Povećanje suficita na tekućem računu rezultat je smanjenja deficita na računu roba i povećanja suficita na računu usluga, dok su u suprotnom smjeru djelovali povećanje manjka na računu dohotka i smanjenje suficita na računu tekućih transfera.

Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju pa su se rashodi smanjili, sto je uz blagi rast prihoda dovelo do smanjenja deficita za 3,5% (na 1,5 mlrd. eura). Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no prihodi su uobičajeno u trećem tromjesečju znatno veći od rashoda pa je račun usluga ostvario visak od 4,3 mlrd. eura, sto je za 3,4%vise nego u trećem tromjesečju 2011. Najznačajniji prihodi na računu usluga, oni od putovanja, odnosno turizma, porasli su za 2,9% godišnje te su iznosili 4,3 mlrd. eura. Iako je središnja turistička sezona 2012. godine bila najuspješnija po broju ostvarenih turističkih noćenja u posljednjih dvadeset godine, prihodi od turizma jos su uvijek ispod rekordne 2008. godine kada su iznosili 4,6 mlrd. eura.

Uspoređujući prihode od putovanja iz bilance plaćanja i broj turističkih noćenja stranih turista, primjetno je smanjenje prosječne potrošnje po noćenju stranih turista. Dok je u trećem tromjesečju 2008. ostvareno 37,8 mil. noćenja stranih turista uz prosječnu potrošnju po noćenju od 122 eura, u trećem je tromjesečju 2012. uz ostvaren broj noćenja stranih turista od 43,7 mil. prosječna potrošnja po noćenju iznosila 98,5 eura. Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine izmedu rezidenata i nerezidenata, iznosio je 407 mil. eura, sto je za 63 mil. eura (18,3%) veći deficit nego u trećem tromjesečju 2011. Suficit na računu tekućih transfera smanjio se za 22 mil. eura (7,5%) na godišnjoj razini te je iznosio 269 mil. eura prvenstveno zahvaljujući porastu rashoda na navedenom računu (24% godišnje).

Neto odljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u trećem tromjesečju iznosio je 1,8 mlrd. eura sto je čak 576 mil. eura ili 46,5% veći manjak nego u istom tromjesečju prethodne godine. Tome je najviše pridonio manjak na računu portfeljnih ulaganja koji je iznosio 278 mil. eura (dok je u trećem tromjesečju 2011. ostvaren suficit od 626 mil. eura). Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku nastavljaju pad na godišnjoj razini. U trećem je tromjesečju ostvareno 190 mil. eura izravnih inozemnih ulaganja, sto je za 115 mil. eura ili 37,7% manje nego u istom tromjesečju 2011. U prvih devet mjeseci FDI su dosegnuli tek 453 mil. eura odnosno gotovo 50% manje u odnosu na isto razdoblje lani. Pad FDI posljedica je globalno visoke averzije prema riziku, nepovoljnog investicijskog okruženja ali i izostanka privatizacijskih procesa koji su uvelike pridonosili priljevu inozemnog kapitala u pretkriznim vremenima.