Američki Senat uspio je izbjeći takozvanu fiskalnu liticu čime je izbjegnuta nova svjetska kriza. Ono zbog čega su u posljednjim tjednima 2012. godine strahovala tržišta kapitala diljem svijeta, nakratko je prekinuto kompromisom demokrata i republikanaca. Prvi puta u gotovo 20 godina u Sjedinjenim Američkim Državama porast će porezne stope na dohodak, benefiti za milijune nezaposlenih Amerikanaca ostat će i dalje na snazi, a rezanja troškova u proračunu odgođena su na dva mjeseca. Da kojim slučajem političari nisu postigli dogovor, aktivirali bi se brojni porezi i rezanja troškova teška 607 milijardi dolara, što bi američku ekonomiju gurnulo u novu recesiju i time dodatno destabiliziralo svjetski poredak. Za sada su na dva mjeseca spriječeni 110 milijardi dolara vrijedni rezovi u proračunskoj potrošnji.

Na redu Kongres
Najveća promjena pogodit će osobe koje godišnje zarađuju 400.000 dolara i domaćinstva koja zarađuju 450.000 dolara. Njima je podignuta porezna stopa sa 35 posto na 39,6 posto koliko je iznosila u vrijeme predsjednika Billa Clintona. Svima koji pak zarađuju manje, odnosno većini Amerikanaca, kako javlja CNN, ostaju razine poreza koje je uveo predsjednik George Bush. Za oko dva milijuna nezaposlenih beneficije se produljuju za godinu dana, a liječnicima koji svoje pacijente liječe u sustavu Medicare neće se dodatno rezati 27 posto naknada. Senat je izglasao i važnu odluku koja se tiče cijene mlijeka, što je spasilo mnoge siromašnije Amerikance. Ona se zasada neće udvostručiti na sedam dolara za galon. "Iako ni demokrati niti republikanci nisu dobili ono što su htjeli, ovaj dogovor dobar je potez za našu državu i Kongres bi ovaj zakon trebao izglasati bez odgode. Zakon će potaknuti rast gospodarstva i postupno smanjivati deficit", izjavio je predsjednik Barack Obama. Nakon što su Senatori izglasali nove primjene (89 za, a osam protiv), na redu je Kongres. Iako još uvijek postoji mogućnost da zakon ne prođe, predsjedavajući John Boehner nada se da će sve proći bez problema i da će u četvrtak predsjednik Obama potpisati zakon. Pored viših poreza na dohodak za pojedince i kućanstva, politika im je odlučila povećati porez i na kapitalnu dobit i dividende na razine iz Clintonove ere.

Veći porez na nekretnine
Tako će stopa iznositi oko 20 posto, a do sada je bila 15 posto. Uz to, pojedincima i kućanstvima limitirat će se vrijednost izuzetaka kao i vrijednost poreznih odbitaka. Posljednje dvije stavke aktivirat će se za one koji godišnje uprihode 250.000 dolara, dok se kod kućanstava aktivira na 300.000 dolara. Kompromis demokrata i republikanaca zahvatio je i vlasnike nekretnina. Svi oni kojima je nekretnina vrijednija od pet milijuna dolara plaćat će porez od 40 posto, do sada se primjenjivala stopa od 35 posto za nekretnine vrijednije od 5,12 milijuna.Američki Predsjednik Barack Obama i demokrati tražili su da porezna stopa bude 45 posto i to za nekretnine čija vrijednost je iznad 3,5 milijuna dolara.

Trickle-down ekonomija

Bogatima olakšice, siromašnima mrvice

Jedan od najvećih protivnika novoga zakona i mjera koje će se provesti bio je demokratski senator iz države Iowa, Tom Harkin, koji je netom prije glasovanja poručio da je postignuti kompromis najviše pogodovao najbogatijim Amerikancima na uštrb onih koji nove poreze neće moći podnijeti. "Vjerojatno su svi postali sljedbenici takozvane 'trickle-down' ekonomije, ja ne", poručio je Tom Harkin. Riječ je o pojmu koji zagovara ideju da će se olakšice najbogatijim korporacijama i pojedincima koje pruža država postupno odraziti i na najsiromašnije budući da bi se na taj način ekonomija trebala poboljšati. Figurativno, država bogatima daje kruh, a siromašni dobivaju mrvice.

Ključne promjene

• porez od 39,6% pojedincima koji zarađuju više od 400.000 dolara
• 40% porez na nekretnine vrijednije od pet  milijuna dolara
• raste porez na dividendu sa 15 na 20 posto
• produljuju se privilegije za nezaposlene