Zapakirane u ručnu prtljagu i ugurane u džepove jakna, grubo obrađene pločice zlata krišom se i sve češće iznose iz Kabula, što zbunjuje i afganistanske i američke dužnosnike koji se boje da su krijumčari novca pronašli novi način da ga izvuku iz zemlje.
Većina se zlata, prema navodima sigurnosnih službi i dužnosnika zračnih luka, prenosi na komercijalnim letovima za Dubai. Jedan je kurir, kako stoji u izvještaju o sigurnosti u zračnoj luci, na jutarnjem letu sredinom listopada nosio zlatne pločice teške gotovo 30 kilograma. Teret je vrijedio više od 1,5 milijuna dolara. Zlato se uredno prijavljuje na carini, a smije se prevoziti. Većina se čak zakonito prevozi jer trgovci zlata šalju star i oštećen nakit u Perzijski zaljev, a tamošnji ga zlatari obnavljaju. No trgovci zlatom iz Kabula te bivši i sadašnji zaposlenici zračne luke u Kabulu više nisu sigurni odakle to zlato potječe, jer se vrlo malo zlata iskapa u rudnicima u Afganistanu, te zašto se toliko zlata prevozi u Dubai. "Pokrenuli smo istragu, a ako se otkrije da se na taj način pere novac, svakako ćemo intervenirati", kaže Noorullah Delawari, guverner središnje afganistanske banke. Međutim, priznaje da se u ovoj fazi javljaju mnoga druga pitanja. "Ne znam odakle bi toliko zlata moglo doći, možda mi vi možete nešto o tome reći", kaže. Teško je shvatiti što se točno trenutno događa s afganistanskim gospodarstvom. Gotovo 90 posto financijskih aktivnosti odvija se izvan službenih banaka. Pisani su ugovori iznimka, račune rijetko tko izdaje, a statistički su podaci uglavnom nepouzdani. Pranje novca je, prema riječima afganistanskih i zapadnjačkih dužnosnika, vrlo raširena pojava. Problem s pošiljkama zlata prati znatno veći problem krijumčarenja gotovine. Godinama su letovi iz Kabula svakodnevno prevozili debele svežnje novčanica – dolara, eura, norveških kruna, saudijskih rijala i drugih valuta – nagurane u kovčege i zapakirane u kutije. Samo je lani, prema izvješćima afganistanske središnje banke, kroz zračnu luku prokrijumčarena gotovina u vrijednosti od 4,5 milijardi dolara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu