Ako je suditi prema brojnim prognozama gospodarskog rasta za 2013. objavljenim u proteklih mjesec-dva, očekivanja makroekonomista kreću se od 1,5-postotnog pada do rasta od 0,8 posto ili u prosjeku simboličnih 0,4 posto rasta.

Kao i prije godinu dana, Vladine su projekcije opet mnogo optimističnije. U idućoj godini računa s rastom od 1,8 posto. U godini na izmaku, pak, najtočnijima se pokazuju najcrnje prognoze s kraja 2011. Realni pad ekonomije teško će biti manji od minus 1,8 posto (koliko je zabilježeno u prva tri kvartala), a od brojnih prognoza uoči 2012. tome su najbliže ispale one Hrvoja Stojića i Zdeslava Šantića, glavnih ekonomista Hypo Alpe Adria i SG Splitske banke koji su već tada tipovali na pad BDP-a od dva posto. I niz ostalih institucija već je uoči i neposredno nakon parlamentarnih izbora predskazivao još jednu godinu recesije, ali većina je u prognozama ipak pokazala nešto više optimizma prema vanjskom ekonomskom okruženju i energiji nove vlade u 2012. Veoma brzo očekivanja su počela splašnjavati i slijedom nepovoljnih trendova u EU i slijedom prvih poteza Vlade, pa su zaredale korekcije prognoza naniže, kao uostalom i za ekonomije Europske unije. Više od stagnacije domaćeg gospodarstva, ipak, ni prije godinu dana nije predviđao gotovo nitko. Dakako, ne računajući Vladu koja je još u kolovozu, kad je već bilo jasno da se nadobudni planovi s javnim investicijama ni približno neće ostvariti, ustrajavala na predviđanju rasta. Ne više baš 0,8 posto, ali ipak rasta. Izvršnoj vlasti optimizam je "u opisu posla", ali nemirenje s neuspjehom u pokretanju rasta i kad je to postalo više nego očito učinilo je službene procjene BDP-a prilično neozbiljnim i (samo)zavaravajućim.

Dovoljno je reći da su se tek prilikom nedavnog rebalansa i predstavljanja proračuna za iduću godinu u Vladi službeno pomirili s padom ekonomije u ovoj godini, i to "samo" 1,1 posto. Prije toga mjesecima se spočitavalo analitičarima koji se "poput statističara samo drže brojki, a ne gledaju Vladin program u cjelini".   Ministar financija Slavko Linić, čini se, ni sam nije bio jako siguran u njega. Početkom godine složio se s procjenama Financial Timesa da je Hrvatska uz Mađarsku jedan od najizglednijih kandidata za recesiju, ali samo dan poslije rekao je kako Vlada računa s učinkom zamaha javnih investicija te očekuje rast od 1 posto. Istom prilikom je, doduše, najavio i 5 do 9 milijardi kuna manji proračun od lanjskog, a smanjenje je ispalo višestruko manje. Bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić je koji mjesec poslije na pitanje što ako se ostvare crne slutnje o padu BDP za dva posto rekao: "Ja osobno, i Vlada, u tom slučaju trebamo preuzeti odgovornost. Ako se ne osjeti optimizam i buđenje gospodarstva, onda u toj Vladi nemam što raditi". Kad je, pak, MMF u jesenskim prognozama revidirao prognozu za Hrvatsku na -1,1 posto, za njega je to bila potvrda da je početkom godine bio u pravu on, a ne "katastrofičari". Sam MMF je nedugo potom dodatno spustio očekivanja na -1,5 posto, a ministar Linić je prije 15-ak dana nevoljko rekao kako će pad biti najmanje toliki.

Točnije, za to bi u posljednjem kvartalu međugodišnji pad morao biti najmanji u ovoj godini, a u Ministarstvu financija kažu da znakovi poboljšanja i postoje. To ih je valjda ohrabrilo i u procjenama 1,8-postotnog rasta BDP-a za iduću godinu. S nešto boljim skorom investicija (javnih i privatnih) dogodine računaju i analitičari raznih ekonomskih i financijskih institucija. Iako nemaju sve podjednako kvalitetne prognostičke modele i širinu uvida u relevantne podatke, njihova predviđanja rasta odreda su skromnija. Zasad su većinom u znaku stagnacije ili tek blago pozitivnog predznaka.Uobičajeno, analitičari pritom ističu neizvjesnosti i potencijalne rizike ostvarenja osnovnog scenarija, a veći naglasak i u aktualnim prognozama je na negativnim rizicima. Neizvjesnosti je znatno više nego u predkriznom razdoblju jer su i potezi koji se nameću za rješavanje krize i putanju održiva rasta politički velik izazov i često zapinju na političkoj volji. U razlici između najtmurnije prognoze pada BDP-a od 1,5 posto do Vladinih +1,8 posto za 2013. ponešto je i u percepciji političke snage Vlade. 

Kako su splašnjavala očekivanja rasta za 2012.
Svibanj 11.
+2,0%
EK, EBRD
+1,8%
MMF

Srpanj '11.
+2,5%
EIZ

Rujan '11.
+1,5%
HYPO

Listopad '11.
+0,8%
EIZ

Upravljanje energijom

Sve što vam treba za niže račune, veću energetsku neovisnost i dodatne prihode iz energije

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću

Studeni '11.
+0,8%
S&P

Prosinac '11.
+0,3% Fitch
-2,0% Hypo
-2,1% Splitska b.
-1,0% Svj.banka, RBA
0% HNB
-0,5% UniCredit

Siječanj '12.
+1,0% S.Linić
-0,3% EIZG
-1,0% Erste, PBZ
-0,2% HNB

Veljača '12.
+0,8%
Vlada
-1,0%
MMF, Fitch

Travanj '12.
-1,0%
S&P, EIZ
-0,5%
MMF
-1,0%
HNB, Zaba-UCI

Srpanj '12.
-1,2%
EBRD
-1,6%
HNB
-1,3%
EIZ

Kolovoz '12.
-2,0%
Splitska, Hypo
0-0,8%
S. Linić

Rujan '12.
-1,7%
Fitch
-1,8%
Zaba-UCI
-1,1%
MMF

Listopad '12.
>1,6%
HNB
-1,8%
RBA
-1,4&
EIZ

Studeni '12.
-1,5%
MMF
-1,9%
EK
-1,1%
Vlada

Prosinac '12.
-2,0%
S&P
-1,5% 
S. Linić

Prognoza za 2013.
Prosinac '12.
+0,3% HNB
+1,0% EBRD
0% S&P

Studeni '12.
+0,3% Fitch
+0,7% MMF
0% EK
+1,8% Vlada

Listopad '12.
+0,5% EIZ
+1,0% MMF
+1,7 S. Linić

Rujan '12.
-1,5%
Hypo
+0,5%
Zaba, Splitska

Srpanj '12.
+1,5%
EBRD
+0,8%
EIZ

Lipanj '12.
+1,3
HNB

Travanj '12.
+0,8%
EK
+1,2%
EIZ