Ustanovi li nagodbeno vijeće da dužniku prijeti nenadoknadiva šteta, može naložiti Financijskoj agenciji da zastane s ovrhom i prije pokretanja postupka predstečajne nagodbe, ali se onda mora odmah imenovati povjerenik predstečajne nagodbe.

To je ključna novost iz Vladine nove uredbe kojom se intervenira u Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Uredba će biti objavljena u 143. broju Narodnih novina koji ubrzo izlazi (navodno danas), a vrijedit će godinu dana. Ta će pravila morati nakon toga biti integrirana u zakonski tekst. Bankama i njihovim dužnicima Vlada je izašla u susret. One ne gube založno pravo ako se odreknu njegova aktiviranja, što znači da će, ne budu li išle u odvojeno namirenje, moći glasovati o planu restrukturiranja sa svojim iznosima tražbina. Na taj način, nagađa se, trebale bi biti stimulirane da pomognu aktivnim sudjelovanjem u postupcima. Novost je za banke da uvjetne tražbine postaju bezuvjetne: solidardni dužnici i jamci te banke garanti moći će prijaviti u postupak svoja (ne)dospjela potraživanja i imati za sve tražbine pravo glasa. I bankarske nove tražbine koje nastanu nakon otvaranja postupka dobivaju prednost u namirenju. Prvo će se u postupku plaćati plaće i doprinosi, te nove obveze dobavljačima i bankama. Povjerenik kojeg postavi Fina kontrolirat će rad uprava i nadzornih odbora dužnika te dok postupak traje nadzirati poslovanje dužnika. Posebno će morati kontrolirati financijsko poslovanje dužnika, stvaranje obveza prema trećim osobama, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja te poslovanje u prodaji robe, odnosno usluga, pazeći pritom da se ne oštećuje imovina dužnika.Izvješće revizora više ne treba sadržavati izvješće o procijenjenoj vrijednosti društva.

To je ustupak revizorima, a drugi je što ne trebaju jamčiti da plan financijskoga restrukturiranja bude ostvariv s projekcijom na pet godina, nego na jednu. Sva ostala izvješća revizora i dalje su potrebna. To su izvješće o realnosti priloženog popisa obveza prema vjerovnicima, planu financijskog i operativnog restrukturiranja te friško izvješće o financijskim izvještajima dužnika. Po uzoru na stečajna pravila, nagodba po novome djeluje na sve vjerovnike, tj. i na one koji nisu prijavili potraživanja. Ako vjerovnik nije prijavio tražbinu, a u izvješću dužnika ona je navedena, priznavat će se koliko je dužnik prijavio. Ako dužnik propusti, a vjerovnik nije prijavio, on gubi sva prava i nikad više neće moći voditi postupke radi utvrđivanja prava i naplate. Onaj, pak, koji se prijavi, a ima od prije započete parnice, ili se utvrdi u postupku nagodbe da je tražbina sporna pa pokreće parnicu, osigrava se da će je kasnije moći voditi. Do zaključenja nagodbe po najnovijem prekidaju se svi parnični i upravni postupci, a ne samo ovršni. Nakon 120 dana, koliko traje postupka, i nagodba se okončna, za sporni dio tražbina za koji je postignuta nagodba vjerovnik može nastaviti voditi parnicu. To znači da će sudstvo u konačnici riješiti sve što je sporno, a neće suditi nagodbeno vijeće. Vjerovnicima je presudno da prijave svoje tražbine, bez obzira na to što zbog njih već traju sporovi.

Što je novo?

• izvješće revizora više ne sadrži izvješće o procijenjenoj vrijednosti društva
• nagodba djeluje na sve vjerovnike, i na one koji potraživanja nisu prijavili
• otvaranjem postupka prekidaju se ovršni, parnični i upravni postupci
• banke garanti prijavljuju u postupak svoja (ne)dospjela potraživanja i po toj osnovi glasuju
• skraćeni postupak za tvrtke čije su obveze do 2 milijuna kuna, a imaju do 30 radnika