Prema podacima Svjetske statistike interneta, od 31. prosinca prošle godine svakoga je dana na mrežu uključeno čak dvije milijarde i 260 milijuna ljudi, od čega na Europu i Aziju otpada 66,9 posto. Nakon Mreže 2.0 najpotrebnijim se vještinama u svijetu online poslovanja smatra "aktiviranje baze", odnosno prebacivanje težišta s tehnologija na međuljudske odnose. Recentno provedeno istraživanje Mashablea, američkog news bloga za društvene medije, pokazalo je kako 66 posto odraslih korsiti barem jednu od društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, Linkedina i sličnih. "Kreatori" čine 18 posto odraslih internetskih korisnika, a u Europi ih je samo 10 posto. "Kritičara" ima čak više jer je lakše reagirati nego stvarati, te je takvih jedan od četiri Amarikanaca, jedan od pet Europljana i 36 posto online Japanaca. U skupinu "promatrača" spadaju podvrste "sakupljača", koji bilježe URL-ove ili popunjavaju poveznicama svoj del.ici.ous, vodeći servis za markiranje omiljenih web-sadržaja, zatim članovi koji održavaju svoje profile na društvenim mrežama te neaktivni koji uopće ne sudjeluju.

(Ni)je sve dopušteno
Trend tzv. "velikog vala" odnosno uporabe tehnologije u svrhu zadovoljenja vlastitih potreba razvio se nevjerojatnom snagom i brzinom. No autori teorije o velikom valu upozoravaju da se nikada ne smije zaboraviti kako je bit velikog vala međuljudska aktivnost. Osobito naglašavaju određena pravila kojih se korisnici moraju pridržavati, ali i opasnosti koje se mogu izroditi koristite li npr. društvene mreže na "krivi način". Dakle, ubrajate li se u gore spomenutih 18 posto "kreatora" te kada, recimo na svoju Facebook stranicu stavite fotografiju s nekog tuluma, na kojoj ste pijani, u nekoj nepriličnoj pozi ili kada sa svojim FB prijateljima prostačite na svojem ili njihovom profilu, to bi vam moglo donijeti više štete nego koristi, osobito ako postove vide vaši – nadređeni.

Nevidljive zamke
Istraživanja čiji su rezultati objavljeni krajem studenoga, a proveo ga je Ekonomski fakultet u Edinburghu pokazuju kako bi svi kompromitirajući postovi ili fotografije koje smo sami objavili mogli doći na naplatu za brojne korisnike Facebooka, osobito u slučajevima kada se javljaju na natječaj za posao. S obzirom na to da profil oko 70 korisnika mogu vidjeti prijatelji prijatelja, ne treba se čuditi ako vaše kompromitirajuće fotografije ili postove pročitaju i oni na koje niste računali, rekao je autor istraživanja i profesor na Ekonomskom fakultetu u Edinburghu, Ben Marder, dodavši kako su osobe koje koriste FB u prosjeku povezane s još sedam različitih društvenih mreža, što mogućnost neželjenih "znatiželjnika" povećava. Unatoč ponuđenoj mogućnosti ograničenja broja onih koji mogu vidjeti vaš profil, upotrebljava je samo trećina korisnika, kaže Marder.

Sve se 'plaća'

Savršen imidž na društvenoj mreži

Tri milijarde lajkova dnevno na komentare i fotografije na Facebooku, koliko ih se prosječno dogodi, ne znači da nitko ništa ne pamti i  da gluposti napisane u hiru neće jedanput, negdje doći "na naplatu". Javne osobe, ali i svi ostali korisnici Facebooka i sličnih društvenih mreža koriste ih kao ultimativnim sredstvom samopromocije. Često se dogodi da mnogi na takav način pronađu i posao. Npr. Marc Jacobs, poznati modni kreator odabrao je jednu asistenticu jer su mu se svidjeli njezini komentari na Twiterru.

Svijetli primjer

U službi tehnologije

Angela Ahrendts, 51-godišnja glavna direktorica modne kuće Burberry svoj ogroman uspjeh može zahvaliti upravo "daru" da prepozna važnost korištenja društvenih mreža u komunikaciji unutar kompanije kao i prema potencijalnim klijentima. Kompaniju je digitalizirala u cijelosti, od proizvodnje do organizacije, a svoje zaposlenike stalno potiče da budu aktivni na Facebooku i Twitteru tijekom radnog vremena. Ako se uspjeh može mjeriti u "lajkovima", Ahrends je uspjela napraviti ono što do sad nikome nije pošlo za rukom. Burberry danas ima više Facebook i Twitter fanova nego ijedan luksuzni brend.

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Kolumna

AI radna snaga nije radna snaga u pravnom smislu, koliko god bila produktivna