EN DE

Deutsche Telekom favorit za kupnju i na burzama

Autor: Josip Jagić
20. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Cijena dionice ovisit će o evaluaciji telekomunikacijske industrije u Hrvatskoj i regiji

Uz približavanje drugog listopada, dana uvrštenja dionica Telekoma Slovenije na Ljubljansku burzu, hrvatski premijer Ivo Sanader prije nekoliko dana ponovno je aktualizirao i pitanje izlistavanja dionica T-Hrvatskog Telekoma na Zagrebačkoj i nekoj neimenovanoj inozemnoj burzi (doista iznenađujuće, špekulira se i o newyorškoj burzi). Čini se kako se premijer zbog poznatih problema T-HT-a i svih ostalih domaćih telekomunikacijskih kompanija i lokalne samouprave ipak morao ugristi za jezik, pa je izjavio kako tijek daljnje privatizacije telekoma ovisi o rješavanju problema DTK mreže. Gotovo istodobno, na Ljubljanskoj burzi početkom listopada bit će izlistano šest i pol milijuna dionica Telekoma Slovenije, kojima će se početi trgovati drugog listopada. Slovenski ulagači konačno su odahnuli i dočekali uvrštenje dionica, za koje slovenski analitičari smatraju da su već odavno trebale biti na burzi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Slovenski Telekom
Od najave uvrštenja, cijena dionice se na sivom tržištu i više nego udvostručila, sad se dionice izvan burze kupuju po cijenama višim od 75 tisuća tolara, dok je do najave u svibnju cijena iznosila oko 30 tisuća tolara. Prema tim podacima, ukupna tržišna kapitalizacija Telekoma Slovenije nadmašila je 470 milijardi tolara (1,965 milijardi eura). U skladu sa strateškim usmjerenjem privatizacije, privatizacija Telekoma Slovenije ići će postupno s miješanim vlasništvom u kojem će država zadržati 25 posto plus jednu dionicu. Prodaja približno 49-postotnog udjela države i oba paradržavna fonda u Telekomu Slovenije trebala bi tako teći u tri etape. Prvi je uvrštenje dionica na burzu, drugi je prodaja deset posto dionica građanima dok je završni korak prodaja 39 posto dionica strateškom partneru. Glavni kandidat za strateškog partnera bi, kako je Poslovni dnevnik već pisao, trebao biti Telekom Austria, čime bi bila poljuljana i dominacija Deutsche Telekoma u fiksnoj telefoniji u regiji. Kako je izlazak T-HT-a na tržište kapitala ipak predmet želja domaćih ulagača i više-manje izvjesna stvar, prvo pitanje koje se postavlja je, je li uopće moguće izlistati dovoljan broj dionica za obje burze. Ukoliko bude riječ o dvadeset posto dionica koje su trenutno u vlasništvu države, koliko je očekivano, tada bi dionice imale dovoljno širok free float da bi uvrštenje na obje burze bilo opravdano. Kako je većinski udjel ionako u rukama vlasnika koji nisu nešto pretjerano zainteresirani za odvajanje od dobre dionice kao što je ona domaćeg telekoma, zasigurno da će se dionica i novi ulagači u samom startu morati odreći od eventualne premije na preuzimanje. Nagađa se kako bi cijena dionice, kad se konačno pojavi na tržištu, mogla iznositi oko 1200 kuna. Prema analitičaru Hypo Alpe Adria banke Hrvoju Stojiću, cijena dionice ovisit će o evaluaciji telekomunikacijske industrije u Hrvatskoj i regiji, kao i mogućnostima T-Hrvatskog telekoma da u novim uvjetima na tržištu svojim vlasnicima stvori nove vrijednosti.

Uz približavanje drugog listopada, dana uvrštenja dionica Telekoma Slovenije na Ljubljansku burzu, hrvatski premijer Ivo Sanader prije nekoliko dana ponovno je aktualizirao i pitanje izlistavanja dionica T-Hrvatskog Telekoma na Zagrebačkoj i nekoj neimenovanoj inozemnoj burzi (doista iznenađujuće, špekulira se i o newyorškoj burzi). Čini se kako se premijer zbog poznatih problema T-HT-a i svih ostalih domaćih telekomunikacijskih kompanija i lokalne samouprave ipak morao ugristi za jezik, pa je izjavio kako tijek daljnje privatizacije telekoma ovisi o rješavanju problema DTK mreže. Gotovo istodobno, na Ljubljanskoj burzi početkom listopada bit će izlistano šest i pol milijuna dionica Telekoma Slovenije, kojima će se početi trgovati drugog listopada. Slovenski ulagači konačno su odahnuli i dočekali uvrštenje dionica, za koje slovenski analitičari smatraju da su već odavno trebale biti na burzi.

Slovenski Telekom
Od najave uvrštenja, cijena dionice se na sivom tržištu i više nego udvostručila, sad se dionice izvan burze kupuju po cijenama višim od 75 tisuća tolara, dok je do najave u svibnju cijena iznosila oko 30 tisuća tolara. Prema tim podacima, ukupna tržišna kapitalizacija Telekoma Slovenije nadmašila je 470 milijardi tolara (1,965 milijardi eura). U skladu sa strateškim usmjerenjem privatizacije, privatizacija Telekoma Slovenije ići će postupno s miješanim vlasništvom u kojem će država zadržati 25 posto plus jednu dionicu. Prodaja približno 49-postotnog udjela države i oba paradržavna fonda u Telekomu Slovenije trebala bi tako teći u tri etape. Prvi je uvrštenje dionica na burzu, drugi je prodaja deset posto dionica građanima dok je završni korak prodaja 39 posto dionica strateškom partneru. Glavni kandidat za strateškog partnera bi, kako je Poslovni dnevnik već pisao, trebao biti Telekom Austria, čime bi bila poljuljana i dominacija Deutsche Telekoma u fiksnoj telefoniji u regiji. Kako je izlazak T-HT-a na tržište kapitala ipak predmet želja domaćih ulagača i više-manje izvjesna stvar, prvo pitanje koje se postavlja je, je li uopće moguće izlistati dovoljan broj dionica za obje burze. Ukoliko bude riječ o dvadeset posto dionica koje su trenutno u vlasništvu države, koliko je očekivano, tada bi dionice imale dovoljno širok free float da bi uvrštenje na obje burze bilo opravdano. Kako je većinski udjel ionako u rukama vlasnika koji nisu nešto pretjerano zainteresirani za odvajanje od dobre dionice kao što je ona domaćeg telekoma, zasigurno da će se dionica i novi ulagači u samom startu morati odreći od eventualne premije na preuzimanje. Nagađa se kako bi cijena dionice, kad se konačno pojavi na tržištu, mogla iznositi oko 1200 kuna. Prema analitičaru Hypo Alpe Adria banke Hrvoju Stojiću, cijena dionice ovisit će o evaluaciji telekomunikacijske industrije u Hrvatskoj i regiji, kao i mogućnostima T-Hrvatskog telekoma da u novim uvjetima na tržištu svojim vlasnicima stvori nove vrijednosti.

DT favorit
U obzir svakako treba uzeti činjenicu da je Deutsche Telekom ponovno objavio kako želi konsolidaciju svih svojih ulaganja gdje njemačka kompanija nije većinski vlasnik. Deutsche Telekom, koji ove godine nije zabilježio pohvalne rezultate posebno u fiksnoj telefoniji, želi svoje udjele u kompanijama kojih je suvlasnik povećati na većinske gdje ih može početi prikazivati kao vlastitu zaradu po dionici, čime bi poboljšao svoje poslovne rezultate.

Stope rasta bit će sve niže

Očekivano je da će se domaće telekomunikacijsko tržište razvijati na način da se sve više otvara konkurenciji koja će polako, ali sigurno nagrizati tržišnu dominaciju T-HT-a, što će se pokazati i na burzovnim performansama dionice. Iako penetracija domaćeg telekom tržišta nudi još prostora za razvoj i nuđenje novih usluga, stope rasta bit će sve niže, dodatno odmažući HT-u, ali tek kad se omogući stvarno konkurentna situacija rasčišćavanjem pitanja vlasništva nad DTK mrežom. Toga se uhvatio i premijer kada je tijekom najave mirovinske reforme u ponedjeljak rekao kako daljnje privatizacije HT-a neće biti dok se taj problem ne riješi. Rješavanje tog problema pogodit će HT na dvije razine, povećat će manevarski prostor konkurenciji, i time sniziti njihovu vrijednost na burzi.

Autor: Josip Jagić
20. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close