Uz približavanje drugog listopada, dana uvrštenja dionica Telekoma Slovenije na Ljubljansku burzu, hrvatski premijer Ivo Sanader prije nekoliko dana ponovno je aktualizirao i pitanje izlistavanja dionica T-Hrvatskog Telekoma na Zagrebačkoj i nekoj neimenovanoj inozemnoj burzi (doista iznenađujuće, špekulira se i o newyorškoj burzi). Čini se kako se premijer zbog poznatih problema T-HT-a i svih ostalih domaćih telekomunikacijskih kompanija i lokalne samouprave ipak morao ugristi za jezik, pa je izjavio kako tijek daljnje privatizacije telekoma ovisi o rješavanju problema DTK mreže. Gotovo istodobno, na Ljubljanskoj burzi početkom listopada bit će izlistano šest i pol milijuna dionica Telekoma Slovenije, kojima će se početi trgovati drugog listopada. Slovenski ulagači konačno su odahnuli i dočekali uvrštenje dionica, za koje slovenski analitičari smatraju da su već odavno trebale biti na burzi.
Slovenski Telekom
Od najave uvrštenja, cijena dionice se na sivom tržištu i više nego udvostručila, sad se dionice izvan burze kupuju po cijenama višim od 75 tisuća tolara, dok je do najave u svibnju cijena iznosila oko 30 tisuća tolara. Prema tim podacima, ukupna tržišna kapitalizacija Telekoma Slovenije nadmašila je 470 milijardi tolara (1,965 milijardi eura). U skladu sa strateškim usmjerenjem privatizacije, privatizacija Telekoma Slovenije ići će postupno s miješanim vlasništvom u kojem će država zadržati 25 posto plus jednu dionicu. Prodaja približno 49-postotnog udjela države i oba paradržavna fonda u Telekomu Slovenije trebala bi tako teći u tri etape. Prvi je uvrštenje dionica na burzu, drugi je prodaja deset posto dionica građanima dok je završni korak prodaja 39 posto dionica strateškom partneru. Glavni kandidat za strateškog partnera bi, kako je Poslovni dnevnik već pisao, trebao biti Telekom Austria, čime bi bila poljuljana i dominacija Deutsche Telekoma u fiksnoj telefoniji u regiji. Kako je izlazak T-HT-a na tržište kapitala ipak predmet želja domaćih ulagača i više-manje izvjesna stvar, prvo pitanje koje se postavlja je, je li uopće moguće izlistati dovoljan broj dionica za obje burze. Ukoliko bude riječ o dvadeset posto dionica koje su trenutno u vlasništvu države, koliko je očekivano, tada bi dionice imale dovoljno širok free float da bi uvrštenje na obje burze bilo opravdano. Kako je većinski udjel ionako u rukama vlasnika koji nisu nešto pretjerano zainteresirani za odvajanje od dobre dionice kao što je ona domaćeg telekoma, zasigurno da će se dionica i novi ulagači u samom startu morati odreći od eventualne premije na preuzimanje. Nagađa se kako bi cijena dionice, kad se konačno pojavi na tržištu, mogla iznositi oko 1200 kuna. Prema analitičaru Hypo Alpe Adria banke Hrvoju Stojiću, cijena dionice ovisit će o evaluaciji telekomunikacijske industrije u Hrvatskoj i regiji, kao i mogućnostima T-Hrvatskog telekoma da u novim uvjetima na tržištu svojim vlasnicima stvori nove vrijednosti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu