Novim Zakonom o registru birača u Hrvatskoj će na popisu birača biti između 3,7 i 3,8 milijuna birača, što je puno realnije u odnosu na dosadašnjih 4,1 milijun birača, naglasio je danas ministar uprave Arsen Bauk predstavljajući zastupnicima u Hrvatskom saboru konačni prijedlog tog zakona.

– Postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača. Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo, a popis birača ustrojava se za svake izbore i uključivat će samo one birače iz registra koji zadovolje zakonom propisane uvjete, da imaju važeću osobnu iskaznicu ili su se privremeno upisali ili prethodno registrirali za izbore – objasnio je ministar Bauk.

Omogućeno je i brisanje birača iz evidencije prebivališta u RH te prebacivanje u evidenciju bez prebivališta u RH.

– Ova tri mehanizma trebala bi u bitnom utjecati na promjenu percepcije javnosti o nesređenosti popisa birača – smatra Bauk te dodaje da je za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH uveden institut aktivne registracije kao preduvjet da na jednim od idućih izbora uvedu i dopisno glasovanje za Hrvatski sabor. U odnosu na prvi prijedlog zakona predlagatelj je prihvatio prijedlog Hrvatskih laburista da svi sudionici izbornog postupka mogu dobiti adresne podatke i imena birača.

Produljeni su rokovi za uvid u registar birača, uz mogućnost uvida svih građana u adresne podatke birača u uredu do deset dana prije izbora.

– Popisi birača zaključuju se najkasnije osam dana prije određenog dana za održavanje izbora, odnosno referenduma i smatram da je 24 sata dovoljno da se podaci predviđeni u članku 50 objave na internetskim stranicama kako bi i birači i svi sudionici izbora mogli znati predvidjeti, vidjeti o kojem broju biračkog tijela je riječ – kazao je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar te dodao da na stale prijedloge zakona njegova stranka nema primjedbi.

HDZ-ov Davor Ivo Stier ne vjeruje da će aktivna registracija za Hrvate koji žive izvan RH pridonijeti demokratičnosti našeg izbornog sustava zbog toga što će se time otežati pravo glasa Hrvatima, hrvatskim državljanima koji žive izvan granica RH.

– Tražiti da oni, a to nije nerijetki slučaj za one koji žive npr. 300 ili 400 kilometara ili više udaljeno, moraju dva puta pristupiti našem veleposlanstvu ili konzulatu, dakle jedno da se registriraju, i drugo da idu glasovati. To je zapravo otežavanje njihova prava glasa i to nije nešto što će povećati demokratičnost sustava nego zapravo smanjiti participativnost našeg demokratskog sustava – primijetio je Stier. Njegov stranački kolega Dujomir Marasović nazvao je ograničavanje prava glasovanja Hrvata izvan Hrvatske samo u konzulatima i veleposlanstvima getoizacijom.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

– Poslati 300 ili 500 tisuća ljudi da glasuje u 50 kvadrata u jednom danu, to vam je kao poslati ih u geto. Bespotrebno smo ih ponizili. Jesmo li mi normalan narod, imamo mozga i kako razmišljamo? – pitao je Marasović.

U ime Kluba zastupnika HDZ-a Davorin Mlakar kazao je da razumije kako je bilo predizborno obećanje vladajuće koalicije da će uvesti reda u Registar birača, no HDZ se protivi da to bude učinjeno isključivo matematičkim metodama bez uzimanja u obzir i prava koja jamči hrvatski Ustav. Također je zamjerio na uvođenju aktivne registracije za Hrvate izvan Hrvatske.

– Svi mi koji živimo u Hrvatskoj i koji smo do sada registrirani nećemo morati proći postupak aktivne registracije nego će se smatrati da smo mi registrirani birači i da kao takvi možemo sudjelovati u izborima. To je ono što mislimo da je ključan prigovor ovom zakonu i to je ono zbog čega se ovaj zakon ne smije podržati jer čini razliku između birača koji žive u RH i svih onih koji žive izvan RH – poručio je Mlakar te kritizirao i promjenu u svom prebivalištu.

– Dakle, ako živite u Splitu, a na dan izbora želite glasovati u Zagrebu, po ovako sročenom tekstu vi ćete biti dopisani u popis birača za Grad Zagreb da biste mogli ostvariti svoje pravo. Time mijenjate broj birača pojedine jedinice na način da povećavate mogućnost utjecaja na izbore u toj jedinici lokalne samouprave, a ne da vi u gradu Zagrebu glasujete za tijela grada Splita – prigovorio je Mlakar.

SDP-ov Nenad Stazić nikako nije razumio primjedbe HDZ-ovaca da je aktivna registracija birača u RH zapravo nepotrebno maltretiranje građana.

– Država mora provoditi kontrolu popisa. Hrvatska, kao što znate, ne može tu kontrolu provoditi izvan svojih granica, ne možemo mi u BiH sravnjivati popise birača, recimo, s Maticom umrlih. Kako ćemo mi to raditi kad su oni suverena država? Ali da bismo bili sigurni da će na izbore izaći samo oni koji koji su živi i imaju biračko pravo, traži se njihova aktivna registracija. Možda ovo sve skupa ne bi bilo ni potrebno da promatrači nisu pronašli glasovanje mrtvih jer je netko došao s pet osobnih iz cijele svoje familije pa pet puta glasovao. E, to se hoće spriječiti – poručio je Stazić HDZ-ovcima. I njegov kolega Marin Jurjević podsjetio je na "čuda" koja su se događala na izborima, a koja sada treba onemogućiti.

– Na jednoj adresi živjelo je 100 ljudi, a stan je od 30 kvadrata. Pa mi smo, ma koji Kinezi, mi smo sve zakone fizike oborili – prigovorio je Jurjević.

Ministar uprave Arsen Bauk također je HDZ-ovcima objasnio izmjene na koje su se odnosile njihove primjedbe.

– Na lokalnim izborima ne može se glasovati izvan mjesta prebivališta, a na izborima gdje je Hrvatska jedna izborna jedinica, dakle na predsjedničkim, na referendumu i na izborima za Europski parlament nema veze, dakle gdje se upiše u popis jer glas nema izbornih jedinica. Na izborima za Hrvatski sabor građanin koji je po prebivalištu u Splitu, a zatekne se u Zagrebu, upisuje se na popis birača za posebno biračko mjesto u gradu Zagrebu, ali za desetu izbornu jedinicu – objašnjava Bauk te dodaje da aktivna registracija neće natjerati ljude izvan Hrvatske da dva puta putuju zbog glasovanja jer će se oni moći registrirati na dan izbora u veleposlanstvu gdje dođu glasovati.

HDSSB-ov Zoran Vinković prigovorio je da ovaj zakon treba usko vezati uz Zakon o prebivalištu "koji je sam po sebi oličenje diskriminacije."

– Dakle, s jedne strane onemogućava prije svega izlazak uopće na izbore hrvatskim građanima bez obzira imaju li dvojno državljanstvo ili ga nemaju, ali imaju hrvatske dokumente. A stavlja iznimku koja je vezana za osobe koje su obuhvaćene programom obnove i stambenog zbrinjavanja – zamjerio je Vinković.

U ime Kluba HDSSB-a Josip Salapić ustvrdio je da će mali broj državljana izaći na aktivno registriranje za svake izbore zbog glasovanja "jer poznato je da naši iseljenici žive u udaljenim područjima od mjesta rada do mjesta gdje se trebaju registrirati pa time gube volju da dolaze do diplomatsko-konzularnih predstavništava kako bi se registrirali za glasovanje".

– Oslabit će interes hrvatskih iseljenika i Hrvata u BiH za jaču povezanost s RH, a samim time i za gospodarsku povezanost za sve one veze koje kroz povijest povezuju naše dvije države. Stvorit ćemo dvije kategorije hrvatskih državljana – smatra Salapić te dodaje kako klub HDSSB-a u ovakvom obliku konačni tekst prijedloga zakona ne može podržati.

SDSS-ov Mile Horvat kazao je da je iz ove, ali i prethodnih rasprava vidljivo da je krenula izborna kampanja. Svjestan je, tvrdi, potrebe sređivanja biračkih popisa, ali rješenje o aktivnoj registraciji te mogućnost brisanja iz prebivališta u Hrvatskoj predstavljaju veliku prepreku za konzumaciju biračkog prava kako Hrvata u dijaspori tako i povratnika srpske nacionalnosti.

– Dobro je da je ministarstvo krenulo u taj posao, da uredi područje izbornih aktivnosti, ali nije dobro da svaki izborni ciklus kreće s oštrom retorikom većinskog naroda prema srpskoj manjini. To je obilježje svakog predizbornog ciklusa proteklih godina – zamjerio je Horvat kojemu je replicirao HDZ-ov Dujomir Marasović ističući da SDSS nije jedini predstavnik srpskog naroda u Hrvatskoj, pa u tom smislu za odnos većinskog i manjinskog naroda nije dobra jučerašnja retorika čelnika kluba te stranke Milorada Pupovca.

Smatram da srpskom narodu treba vratiti osmijeh u Hrvatskoj. Kako će mu ga vratiti Pupovac, ja ga nikada nisam vidio da se smije u Saboru, u hodniku, u kafiću. Retorika mu je takva da u smislu predizborne kampanje gospodin Pupovac produbljuje jaz između srpske nacionalne manjine i hrvatskog naroda – kazao mu je Marasović koji tvrdi da Horvat svojom retorikom kako su "Srbi ovdje progonjeni" želi steći glasove na lokalnim izborima.

Vraćajući se dijelom i na jučerašnju raspravu o Zakonu o prebivalištu, HDSSB-ov Dinko Burić rekao je da ne mogu hrvatski državljani jedne nacionalne pripadnosti biti favorizirani pred građanima druge nacionalne pripadnosti, ni iz kojih razloga.

– Osobno smatram da svaki hrvatski državljanin koji živi u Hrvatskoj treba imati prebivalište u Hrvatskoj. Ako netko ne može živjeti u Hrvatskoj jer mu je u ratu srušena kuća, treba mu što prije obnoviti kuću da se može u nju vratiti pa onda, ako to želi, može odlučiti hoće li živjeti u Hrvatskoj ili negdje drugdje. Nije mi jasno zašto bi netko htio živjeti drugdje, pored ovako lijepe zemlje – odgovorio mu je Bauk.