ZAGREB – Jednokratnim kaznenim porezom za one koji su u pretvorbi i privatizaciji nezakonito stekli imovinu država bi mogla prikupiti oko 15 milijardi kuna, procijenio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare SDP-ov zastupnik Slavko Linić, najavljujući ujedno kako će njegova stranka i treći put u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona o jednokratnom porezu na imovinu, koji bi se obračunavao na svu imovinu progresivnom stopom. Svoju procjenu Linić temelji na nalazu Državne revizije prema kojem je u procesu pretvorbe i privatizacije devedesetih državni proračun oštećen za milijardu tadašnjih njemačkih maraka, temeljni kapital revidiranih trgovačkih društava umanjen za više od četiri milijarde DEM-a, izgubljeno oko 400 tisuća radnih mjesta, za 95,2 posto revidiranih privatizacija utvrđene su nepravilnosti, te da razvojni programi kao uvjeti za stjecanje vlasništva nisu ostvareni u 65 posto revidiranih poduzeća.SDP pred Sabor ide s prijedlogom zaključaka kojim traži da se to tijelo suprotstavi stavu Vlade, definiranom nakon nedavnog summita posvećenog reviziji pretvorbe, jer se njime zaustavlja svako daljnje postupanje oko negativnih posljedica pretvorbe i privatizacije utvrđenih revizijom i legalizira nezakonito stečena imovina. Smatrajući kako se Sabor mora distancirati od zaustavljanja revizije, Linić poručuje kako SDP nema namjeru sijati nerealna očekivanja u vezi kažnjavanja onih koji su se okoristili u privatizaciji, ali neće odustati od njihova poreznog kažnjavanja. Kako bi se spriječile eventualne buduće privatizacijske nezakonitosti, SDP će predložiti i izmjene Kaznenog zakona kojim bi se detaljno definirao i gospodarski kriminal, odnosno, uvelo bi se kazneno djelo zloupotreba povjerenja, a rok zastare za gospodarski kriminal produžio bi se na 30 godina. Do kraja godine ići će i s izmjenama zakona o stečaju te sudovima, a zajedno s HSS-om predložit će Zakon o imovinskoj kartici.
Dragica Zgrebec ustvrdila je kako nitko nema moralno pravo reći tek da je izvješće Državne revizije primljeno na znanje jer se time osnažuju negativni rezultati pretvorbe, a Vlada se oglušuje na zahtjeve javnosti da se kazne odgovorni. Ingrid Antičević-Marinović zatražila je povećanu odgovornost sudstva koje se, ocjenjuje, izbjegava baviti gospodarskim kriminalom, što potkrepljuje činjenicom da nikada nije odgovarao nijedan član upravnog ili nadzornog odbora, niti bilo tko iz upravljačke strukture ili menadžementa. Zato traži i ponovno uvođenje kaznenog djela kršenja zakona od strane suca i državnog odvjetnika koje je, kaže, iz zakona tajanstveno nestalo 1997. godine. O apsurdima oko revizije privatizacije, ističe, svjedoči i to što je rok za reviziju produžen godinu dana, ali nije produljena i zastara kaznenog djela.