U šestom je stoljeću Gregur iz Toursa, kroničar germanskog naroda poznatog pod nazivom Franci ispričao priču o nevjerojatnom događaju na području današnje Švicarske gdje se rijeka Rajna ulijeva u jezero Ženeva. Sve je počelo s golemim odronom stijena godine 563. Pored mjesta pod imenom Tauredunum. Stijene su pale u rijeku, pa je velika bujica vode "u naglom i nasilnom naletu poplave prekrila sva tla sve do grada Ženeve", više od 64 kilometra jezera.
Znanstvenici i povjesničari već dugo su uvjereni da je Gregur opisao tsunami koji se proširio jezerom i razorio neke dijelove Ženeve. Ali dosad nije bilo nepobitnih dokaza. Znanstvenici sa Ženevskog sveučilišta sada tvrde da su pronašli taj dokaz u obliku ležišta sedimenta usred jezera. U istraživanju kojega su objavili u časopisu Nature Geoscience također navode slijed događaja koji su najvjerojatnije uzrokovali taj smrtonosni val: prvo su stijene pale u vodu na ušću rijeke, pa se ova gomila sedimenta brzo sunovratila u jezero i pokrenula golemu bujicu. "To vam je bilo kao kad ubacite povrće u juhu", objašnjava autor navedene studije Guy Simpson, predavač na geološkom odsjeku Ženevskog sveučilišta. Simpson kaže da je gusti, zakrivljeni sloj sedimenta, koji počiva 305 metara ispod površine vode, na najdubljem dijelu jezera, pronađen sasvim slučajno. Naime, Katrina Kremer, doktorantica i glavna autorica spomenute studije provodila je seizmička ispitivanja u potrazi za tankim slojevima sedimenta koji bi poslužili kao dokazi velikih poplava.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu