U šestom je stoljeću Gregur iz Toursa, kroničar germanskog naroda poznatog pod nazivom Franci ispričao priču o nevjerojatnom događaju na području današnje Švicarske gdje se rijeka Rajna ulijeva u jezero Ženeva. Sve je počelo s golemim odronom stijena godine 563. Pored mjesta pod imenom Tauredunum. Stijene su pale u rijeku, pa je velika bujica vode "u naglom i nasilnom naletu poplave prekrila sva tla sve do grada Ženeve", više od 64 kilometra jezera.

Znanstvenici i povjesničari već dugo su uvjereni da je Gregur opisao tsunami koji se proširio jezerom i razorio neke dijelove Ženeve. Ali dosad nije bilo nepobitnih dokaza. Znanstvenici sa Ženevskog sveučilišta sada tvrde da su pronašli taj dokaz u obliku ležišta sedimenta usred jezera. U istraživanju kojega su objavili u časopisu Nature Geoscience također navode slijed događaja koji su najvjerojatnije uzrokovali taj smrtonosni val: prvo su stijene pale u vodu na ušću rijeke, pa se ova gomila sedimenta brzo sunovratila u jezero i pokrenula golemu bujicu. "To vam je bilo kao kad ubacite povrće u juhu", objašnjava autor navedene studije Guy Simpson, predavač na geološkom odsjeku Ženevskog sveučilišta. Simpson kaže da je gusti, zakrivljeni sloj sedimenta, koji počiva 305 metara ispod površine vode, na najdubljem dijelu jezera, pronađen sasvim slučajno. Naime, Katrina Kremer, doktorantica i glavna autorica spomenute studije provodila je seizmička ispitivanja u potrazi za tankim slojevima sedimenta koji bi poslužili kao dokazi velikih poplava.

Znanstvenici su uzeli uzorke same srži sedimenta i metodom utvrđivanja starosti pomoću ugljika na organskoj tvari u njima (ostacima lišća i drveta) odredili kada je ležište nastalo, suzivši sporno razdoblje na između kraja četvrtog i početka sedmog stoljeća. Jezerski tsunamiji nisu nepoznanica, tvrdi Richard A. Schweickert, počasni profesor geologije pri sveučilištu University of Nevada u Renu. Kao primjer navodi dokaze o kolapsu dijela obale jezera Tahoe u posljednjih 20.00 godina, što je uzrokovalo tsunami visine od tridesetak metara. Ispod toga jezera nalaze se dva rascjepa koji su najvjerojatnije uzrokovali potres.Schweickert kaže da je odron sedimenta na delti Rajne, prema izračunima švicarskih znanstvenika, "neupitno mogao uzrokovati pad velike količine materijala u jezero". Ovo otkriće moglo bi se potvrditi dodatnim mapiranjem obale u potrazi za neobičnim ležištem ili erozijom. Simpson kaže da se u budućnosti može očekivati sličan odron na Rajni, možda uslijed potresa ili pod teretom vlastite težine stijena, a tsunami bio bi puno razorniji. U šestom je stoljeću Ženeva bila mala zajednica, dok danas u njoj živi 200.000 osoba. Studija je podsjetnik da čak i kopnena država poput Švicarske nije imuna na katastrofalne valove.

Henry Fountain