Sad smo čuli što nam je dužnost i služba, komentirao je premijer Zoran Milanović nakon što je jučer na sjednici Vlade predstavljen plan pokretanja investicijskog ciklusa do 2015., uz naglasak na idućoj godini.

Budući da je usvojen proračun s prognozom rasta od 1,8 posto, jasno je da Vlada nema izbora nego u 2013. mora isporučiti konkretne ekonomske rezultate. Pretočeno u brojke to znači: realni rast investicija od 11,5 posto, uz održavanje potrošnje građana barem na istoj razini te oporavak izvoza. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić preuzeo je dužnost koordiniranja tog ambicioznog plana u vrijeme kada Europa ulazi u drugo recesijsko razdoblje, a stani analitičari Hrvatskoj rast predviđaju oko nule, odnosno daleko nižim od Vlade, pri čemu je EBRD najoptimističniji, s mogućnošću da nam gospodarstvo raste oko 1 posto. "To je veliki izazov, ali nije nešto posve nerealno", poručio je Grčić, koji drži da investicije u ukupnom iznosu od 72 milijarde kuna u idućoj godini, kada ulazimo u Europsku uniju, nisu znanstvenofantastična kategorija. U odnosu na 2012., to je porast od skoro 9 milijardi kuna, ali daleko je sve to skupa manje nego u predrecesijsko vrijeme.

Velika su očekivanja od javnih poduzeća (15 milijardi kuna) i ulaganja iz proračuna (7 milijardi kuna), ali najveći dio kolača očekuje se ipak od privatnog sektora. Prema Grčićevoj računici, privatni bi sektor u 2013. trebao investirati oko 50 milijardi kuna da se ispune planovi, a zasad barataju s podatkom da su u fazi realizacije, pripreme ili tek najave privatne investicije od oko 3,5 milijarde eura ili oko 26 milijardi kuna. Dodatno su privatni investitori uključeni u neke projekte zajedno s javnim sektorom, koji bi se u idućoj godini trebali realizirati u iznosu oko 3 milijarde kuna. Sve to je zajedno u sferi realnog tek ukoliko dođe do oporavka domaće i inozemne potražnje i – poslovnog optimizma, na čemu Vlada obećava da će usrdno raditi ravnajući se prema "Doing business" platformi Svjetske banke. Dakle, reforme, reforme, reforme, nakon što im je prva godina mandata uglavnom prošla, kako je priznao Milanović, na pripreme i podbacila u investicijama. U rejting agenciji Fitch, koja je prošloga tjedna izglede za hrvatski kreditni rejting spustila na negativno, prilično su sumnjičavi da će predviđeni rast kapitalnih ulaganja države biti zaista pretočen u život, odnosno poručili su da Vlada to nije dovoljno dobro obrazložila i izračunala isplativost projekata.

Jučer je Grčić iznio dio detalja, po poduzećima i projektima, gdje je pohvalio pripremljenost projekata Hrvatskih željeznica od kojih očekuje investicijski boom, napomenuvši dodatno i da je rast rashoda u proračunu većinom zbog kapitalnih ulaganja. Najavio je i da će se, osim uvođenja centralnog sustava praćenja i koordinacije investicija, napraviti analize opravdanosti strateških projekata i utvrditi kako će utjecati na makroekonomske pokazatelje i gospodarstvo. Na sjednici Vlade nije bilo rasprave oko investicijskog ciklusa jer su ministri bili upozoreni da ih čeka 50-ak točaka dnevnog reda, pa je Grčić dobio priliku da u mirnoj atmosferi iznese analize i želje. Jedna od njih je da se u indeksu globalne konkurentnosti poklopimo s daleko boljima u srednjoj i istočnoj Europi, a druga da banke ožive kreditnu aktivnost budući da je ove godine zabilježen neslavan trend – prvi put u nakon 12 godina negativne stope aktive banaka.