Kako će izgledati svijet u budućnosti pitanje je koje je oduvijek intrigiralo mnoge stručnjake i futuriste. S sadašnjim brojem stanovnika na Zemlji, koji iznosi oko 7 milijardi, i povećava se svakog trena, mnogi se pitaju  kako će izgledati život na Zemlji u godinama koje su pred nama.

Stručnjaci za Ujedinjene narode izradili su projekcije o tome kako bi svijet mogao izgledati 2100. godine. Business Insider prenosi prognoze UN-a prema kojima će broj svjetskog stanovništva narasti na 10 milijardi, a većina populacije (80 posto) živjeti će u gradovima.

Iako većina nas neće doživjeti 2100. godinu, zanimljivo je pročitati kako će izgledati svijet za nekih stotinjak godina. Osim porasta stanovništva i urbanizacije, evo koje sve trendove  UN-ovi stručnjaci predviđaju za budućnost čovječanstva.

Urbanizacija i stvaranje 'mega-gradova'
Zbog pojačane urbanizacije doći će do stvaranja tzv. 'mega-gradova' (gradovi čiji broj stanovnika premašuje 20 milijuna), a neki od potencijalnih kandidata gradova koji bi to mogli postati su Peking, Delhi, Djakarta, Mexico City, Mumbaj, Šangaj i Sao Paulo.

Izumiranje jezika
Sada na svijetu postoji oko 7.000 jezika, a velik broj njih u budućnosti će se prestati koristiti. Najrasprostranjeniji jezik bit će engleski.

Starenje stanovništva
Više od 22 posto stanovništva biti će starije od 65 godina. 2010. godine udio stanovništva starog 65 i više godina iznosio je 7,6 posto, što pokazuje kako stručnjaci predviđaju ubrzano starenje stanovništva. To će izazvati brojne demografske, ali i gospodarske problem jer će mladi morati morati nositi 'teret' sve većeg udjela starog stanovništva.

Zemlje u razvoju
Veći dio rasta svjetske populacije biti će uzrokovan rastom stanovništva u zemljama u razvoju, osobito u Africi. Predviđa se da će se afričko stanovništvo do 2100. godine povećati sa jedne milijarde (koliko je zabilježeno 2010. godine) na 3, 6 milijardi. To će donijeti mnoge demografske i geopolitičke promjene jer će se ostatak svijeta, poput SAD-a, suočiti sa mnogo sporijim rastom stanovništva.

Očekivana životna dob
Danas prosječni životni vijek iznosi 68 godina. U budućnost će se prosječni životni vijek povećati pa će 2100. očekivana dob iznositi  81. godinu života. Ipak, UN-ovi stručnjaci u obzir nisu uzimali znanstvena otkrića i tehnološki napredak u pogledu genetskog inženjeringa, nanomedicine i sl. Isto tako, u obzir nisu uzeti rizici koji bi mogli zaprijetiti postojanju ljudske rase, poput raznih pandemija ili, primjerice, invazije izvanzemaljaca.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Nestašica hrane
Već je danas  širom svijeta oko 925 milijuna gladnih ljudi, a rast populacije samo će dodatno produbiti taj problem. U pozadini svega, uzrok bi moglo biti i globalno zatopljenje koje povećava rizik od suše te sa sobom donosi brojne druge probleme.

Ugroženi ekosustavi
Sve veće razine ispuštenog ugljičnog dioksida mogle bi rezultirati uništavanjem više od 9000 koraljnih grebena diljem svijeta. S obzirom na to da su koraljni grebeni stanište mnogih riba i drugih životinjskih vrsta, to bi moglo izazvati mnoge probleme. 

Alternativni izvori energije
Izvori energije kao što su nafta, plin i ugljen s vremenom će nestati, ako nastavimo s ovakvim razinama potrošnje, smatraju UN-ovi stručnjaci. Očekuje se daljnji porast korištenja hidroenergije i ostalih obnovljivih izvora energije poput solarne energije i energije vjetra, za koje se predviđa da će do 2100. postati primarni izvori.

Sve veća raznolikost
Zbog izuzetno mobilnog tržišta, osobito mladih talenata, zemlje poput Kine i Japana suočiti će se sa sve manjom homogenošću. Globalizacija potiče odlazak obrazovane mlade snage u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama. Stoga će raznolikost postati sve češća pojava u zemljama koje danas imaju 'etničku homogenost'. Zemlje koje neće 'loviti' mlade talente će zaostajati, navodi se u priopćenju.

UN-ovo izvješće predviđa još dva alternativna scenarija, koji su ipak manje vjerojatni. Prema prvom alternativnom scenariju, broj svjetskog stanovništva do 2100. godine mogao bi se udvostručiti i iznositi  15 milijardi. Drugi alternativni scenarij predviđa smanjenje broja svjetskog stanovništva i prema njemu će 2100. na svijetu živjeti 6,2 milijarde stanovnika.

I dok bi 6 milijardi bilo održivo, broj stanovnika od 15 milijardi predstavlja izuzetnu opasnost za kuglu zemaljsku pa bi bilo potrebno poduzeti neke drastične korake kako bi se broj stanovništva smanjio, upozoravaju UN-ovi stručnjaci.