Na domaćem deviznom tržištu jučer je bilo prilično burno. Buru je inicijalno izazvala najava Hrvatske narodne banke putem Reutersa da danas neće biti redovne tjedne (obrnute) repo aukcije. Za banke to znači da danas moraju vratiti prošli tjedan “posuđenih” 2,5 milijardi kuna, a da istodobno ne mogu računati da će ih vratiti zanavljanjem tjedne posudbe kuna (uz zalog trezorskih zapisa). Tako je umjesto najava ovotjednog nastavka slabljenja kune (prošli tjedan sa 7,35 na 7,44 za euro) i očekivanja intervencije HNB-a s ciljem zaustavljanja jačanja eura, veoma brzo po jučerašnjoj HNB-ovoj objavi tečaj euro/kuna naglo otklizao sa 7,46 na ispod 7,41, da bi se nešto kasnije ipak trgnuo i vratio na oko 7,42. Sve u svemu, nastala je nervoza nalik onoj prošlog tjedna, koju su izazvale pojačane kupnje eura s prvim najavama nove restrikcije HNB-a kroz proširenje osnovice za izračun minimalno potrebne pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim deviznim potraživanjima. Što se zapravo zbilo i zašto je odjednom HNB narušio redovni tjedni ritam repo aukcija? “Tečaj su proteklih dana u deprecijaciji (kune) uglavnom predvodile dvije velike banke, s tim da su značajan dio kunske likvidnosti pritom osigurale upravo kroz naše repo operacije”, kaže guverner Željko Rohatinski, dodajući kako su njihove devizne pozicije ili ujednačene ili tzv. kratke.

Drugim riječima, logična je pretpostavka da su te banke (a prilično je jasno da su posrijedi zapravo dvije najveće, Privredna i Zagrebačka) trgovale i deprecirale tečaj s aspekta kratkoročne mogućnosti zarade. Tome je svakako pogodovala situacija vezana uz novu mjeru HNB-a koja kod nekih drugih banaka nameće (veću) potražnju za devizama. Slijedom trenda slabljenja kune banke su pak računale na intervenciju HNB-a.Čista devizna intervencija pogodovala bi bankama koje su predvodile deprecijaciju jer su prodavale eure po 7,44-7,45 kuna, a sad bi te eure otkupile po znatno nižem tečaju. Za takvu operaciju bile su im potrebne kune koje su dosad mogle izdvojiti na temelju operacija središnje banke na otvorenom tržištu. Jednostavnije rečeno, posuđujući kune od HNB-a kupili bi devize – ponovno od HNB-a. “Mi smo tako bili u situaciji da moramo djelovati protiv daljnjih deprecijacijskih očekivanja, istodobno onemogućujući bankama da takvim očekivanjima ostvare zaradu na temelju posuđenih kuna.

Nakon što su banke “probavile” neočekivanu najavu da svježu kunsku likvidnost neće moći osigurati na današnjoj repo aukciji, što je u prvi mah tečaj spustilo za 0,7 posto, tržište je povuklo tečaj na 7,43. Tada se oglasio i HNB, završavajući svoju “operaciju” deviznom intervencijom. Bankama je HNB prodao 125,5 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,413. Imajući u vidu današnje vraćanje 2,5 milijardi kuna po prošlotjednoj repo aukciji te oko 930 milijuna kuna slijedom kupnje eura kroz deviznu intervenciju, ispada da će u dva dana HNB iz sustava izvući gotovo tri i po milijarde kuna. “To bi zasad trebalo biti dovoljno da stabilizira tečaj”, kaže guverner. Hoće li, vidjet će se. Za manje igrače na deviznom tržištu i općenito one koji u svemu baš ne profitiraju, a muče ih i posljedice opće nervoze na druge segmente financijskog tržišta (poput tržišta obveznica), to nije neka utjeha. Ali idealnih rješenja u takvim tržišnim okolnostima jednostavno nema.