U prisutnosti prvog tajnika delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Constantina Longaresa Barrija, jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu održan Okrugli stol o Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe koju je Hrvatska ratificirala 1997. godine. Kako je ta Konvencija, ali i praksa Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde preduvjet za pristupanje Hrvatske EU, državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić podsjetila je na širi kontekst, odnosno početak prve, eksplanatorne faze analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva EH s europskim – screening za pravosuđe i temeljna ljudska prava. Bagić je za Konvenciju kazala kako je najrazvijenji mehanizam za zaštitu ljudskih prava te je temelj acquisa. Zbog primjene Konvencije, istaknula je, potrebno je stalno usavršavanje sudaca i odvjetnika.“U Hrvatsku je stigao prvi predmet Europskog suda za ljudska prava gdje je taj sud vidio da se u hrvatskom predmetu odvjetnik, zastupnik jedne od stranaka pozvao direktno na Konvenciju. To znači da će se sud, u obrazloženju presude, morati referirati na Konvenciju, a takav slučaj još nije viđen. Pokazuje se koliko su važni odvjetnici. Sud će primijeniti Konvenciju ako se stranka na nju neposredno pozove, a ne samo na nacionalne zakone jer je Konvencija dio hrvatskog pravnog sustava”, objasnila je Štefica Stražnik, zastupnica hrvatske vlade pred Europskim sudom za ljudska prava i ravnateljica Pravosudne akademije. Hrvatska je dosad tužena pred Europskim sudom za ljudska prava u 261 predmetu – 183 su dovršena, aktualnih je 78, a najčešće zbog duljine trajanja sudskih postupaka. No u posljednje vrijeme raste broj predmeta zbog povrede prava na poštivanje obiteljskog i privatnog života te zbog povrede člana 1 Konvencije koji regulira mirno uživanje vlasništva. Nije riječ o velikoj brojci budući da je taj sud odbacio oko 97 posto tužbi hrvatskih građana koji nisu iskoristili domaća pravna stredstva, propustili su rok ili zbog nenadležnosti. Skup se održao u okviru twining projekta CARDS 2003 kojeg EU financira sa 1,2 milijuna eura za opremu potrebnu za edukaciju državnih odvjetnika i za njihovo stručno usavršavanje. Hrvatski, francuski i španjolski stručnjaci iznijeli su svoja iskustva u primjeni Konvencije, utjecaju na zakonodavstvo te posebno o provedbi zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda u postupcima koje vode državni odvjetnici. Hrvatski državni odvjetnici pohađat će više radionica posvećenih Konvenciji, u okviru svih regionalnih centara Pravosudne akademije.