Uspostava novih mehanizama financijske sigurnosti, glavno regulatorno pitanje u Europi, dobra je vijest za Hrvatsku. Procijenjene koristi od tih novih sigurnosnih mehanizama puno su veće od financijskih troškova koje ćemo imati nakon ulaska u EU, a  potom nakon prihvaćanja eura. Da Hrvatska danas može koristiti te mehanizme, premija rizika bila bi niža, kao i marže banaka. Zaključak je to najnovije publikacije Hrvatske udruge banaka (HUB) koja je analizirala aktualne promjene u europskoj financijskoj arhitekturi. Prezentirajući analizu direktor HUB-a Zoran Bohaček rekao je da se promjene događaju na tri razine, od kojih je prva – makroekonomska i monetarna upravo u tijeku. Ona podrazumijeva provedbu fiskalnog pakta, mijenjanje instrumenata Europske središnje banke i implementaciju Europskog stabilizacijskog mehanizma koji je zamišljen da funkcionira poput europskog MMF-a.

Put do ESM-a
"Financijsku injekciju iz ESM-aza početak će moći koristiti samo članice eurozone i to u slučaju da zatraže pomoć MMF-a i potpišu fisklani pakt. Proširi li se ta mogućnost i na zemlje koje nemaju euro o čemu se vode rasprave u Europi, Hrvatsku bi to stajali oko 600 milijuna eura koliko bi morali uplatiti za svoj udio u mehanizmu", kazao je Bohaček. To je, ugrubo, polovica novca iz europskih fondova koja nam se stavlja na raspolaganje ulaskom u članstvo.  "To bi bila cijena nižeg rizika, ali ona znači i niže troškove  regulacije i angažiranog kapitala što bi vodilo nižim maržama koje sada imamo, između ostalog, i zbog nedostupnosti ostalih mehanizama financijske sigurnosti osim MMF-a", stoji u analizi. "Kada bi Hrvatska danas mogla koristiti te mehanizme, premije rizika bi vjerojatno bile niže, a time bi bili niži i regulatorni troškovi te kapital i marže u koje su sada uključeni troškovi regulacije i troškovi visokoangažiranog kapitala", podcrtava analiza. Na drugoj razini nove arhitekture Europa priželjkuje bankarsku uniju koja bi stvorila okvir za jedinstvenu kontrolu kreditnih institucija, osiguranje depozita i spašavanja posrnulih banaka. Posljednja razina je implementacija Basela III, a ocjena je da će dovršenje druge i treće razina potrajati.

Jača (ne)transparentnost
Dok se stvaraju jače institucije, čime se između ostalog i daju veće ovlasti Europskoj središnjoj banci, paralelno jačaju bojazni o njezinoj (ne)transparentnosti. Europski Opći sud u Luxemburgu presudio je da je ECB bio u pravu kada je Bloombergu uskratila dokumente koji opisuju detalje na koji način je Grčka skrivala visinu duga i koliko je o tome središnja banka zapravo znala prije odobravanja paketa pomoći toj zemlji. Trojica sudaca podržali su ECB-ovo odbijanje da objavi dokumente riječima da središnja banaka mora imati široku diskreciju u odlučivanju hoće li objava dokumenata potkopati javni interes.

O novom porezu

Banke nisu znale detalje

Direktor HUB-a Zoran Bohaček u petak se osvrnuo i na "vruću" financijsku temu – uvođenje poreza na nekretnine. Procjenjuje se da će upravo banke biti među najpogođenijima zbog tisuća neprodanih stanova koje imaju u poslovnim knjigama. "Banke nisu bile uključene u razgovore oko izrade tog prijedloga", kratko je rekao Bohaček.