Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas kako je pad BDP-a loša vijest, a jedini su izlaz iz te situacije investicije, poticanje gospodarstva i micanje administrativnih barijera.
„Pad BDP-a je loša vijest; možda je za stručnjake očekivana, ali naravno da to nikome nije drago čuti. Izlaz ima samo jedan: investicije, poticanje gospodarstva, micanje administrativnih barijera i to ne samo za velike investicije nego i za malo gospodarstvo“, rekao je Josipović, u izjavi novinarima prilikom primanja skupine građana na kavu u Uredu predsjednika Republike.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Trebamo investicije…investirajmo u Vladu….dajmo im povišice, božičnice i regres za godišnji odmor! Ubili su se od Sizifovog posla!
Svaka čast gospodinu Davoru Plešku. Da, to je izlaz; međutim katastrofa je da u Hrvatskoj ekonomija i biznis nikoga ne zanimaju.
To što samo ljudi poput njega upozoravaju da su svađe za pad BDP-a (opet poput male djece “nismo mi, oni su!”) tragikomine i samo idu na živce je tipična južnoslavenska tragedija. Jer, lakše se svađati nego suočavati s poraznim istinama i – odmah potražiti konkretna rješenja.
Šteta da ovu duskusiju ne možemo nastaviti u detaljima jer pitanje banaka i kreditiranja proizvodnje nas dvojica (i ljudi poput gospodine Davora Pleška) dobro pozanju, ali malo koga drugog to zanima.
Btw evo nešto što ima veze sa ovih 47,7 % i što svi vide (izvan granica RH) samo ne prošla i sadašnja vlast:
Davor Pleško iz Zaboka u obrtu obrade metala zapošljava 25 ljudi, a 95 posto proizvedenog izvozi zahvaljujući čemu uspjeva preživjeti krizu. Nema novih investicija pa nema ni zamašnjaka gospodarstvu, tako da je i obrtnicima situacija loša. U usporedbi s primjerice Njemačkom, gdje je naplata uredna, u Hrvatskoj to nije slučaj, kaže Pleško.
“Donesen je zakon što se tiče naplata, ali ne vidim baš nekakvih velikih pomaka da su se ljudi počeli toga pridržavati jer jednostavno nema kapitala. Banke same po sebi imaju preskupi kapital za investiranje i mislim da i tu treba krenuti s inicijativom da se snizi kapital. Kapital za investicije u Njemačkoj je od 2,5 do tri posto, kod nas je minimalna kamata, ako nije subvencioniran od strane države ili nekoga, osam do devet posto, mislim da je to nesagledivo”, pojašnjava Pleško, koji ne vidi smisla u prepiranju i traženju krivca.
“Ne bi trebali sada govoriti o tome jesu li krivi gospodarstvenici ili je kriva Vlada. Mislim da je pravi put sjesti zajedno za stol i dogovoriti te neke stvari, ali tu treba uključiti bankarski sektor jer je on jedini taj koji može popratiti razvoj gospodarstva”, kaže Pleško te dodaje:(izvor:jedan portal)
Za Veki1 i Vepra
Što se tiče uklapanja u izvozne privrede i projekte velikih (jer je jedini izlaz za sve nas beznačajno male i slabe samo izvoz) ne znam da li pratite što se dešava sa Fiatom u Kragujevcu (proizvodnja Fiata 500L): Fiat je izabrao baš Zastavu za pilot projekt uvođenja proizvodnje i produktivnosti po američkim standardima. To znači 4 dana rada u tjednu po 10 sati što je vrlo naporno pa je i u Kragujevcu izazvalo iste napetosti i nesprazume kao i u Mirafioriju. Radnici u Srbiji imaju 3 puta manje plaće od Poljaka i 5 puta manje od Talijana. Ali ako ova proizvodnja uspije, Srbija može računati na ponovni razvoj (sada samo svoje) automobilske industrije, možda čak krene stopama Slovačke.
Sergio Marchionne ih je pohvalio da su “srbijanski sindikati ozbiljniji od talijenskih” i to naveo kao glavni razlog preseljenja proizvodnje iz Mirafiorija i Pomigliana u Kragujevac, a ne daleko niže plaće.
Velika je šteta da ekonomija i biznis u Hrvatskoj skoro nikoga ne zanimaju pa o tome kod nas nitko ne piše iako je o tome bilo itekako burnih diskusija u Italiji.
Poanta: nema priča i mudrovanja – ili se uklopi ili investitor ide nekamo drugdje nekom drugom!
Ponovit ću i ovog puta da Hrvatska izvozi svega 1,7 svog BDP-a u obliku industrijekih proizvoda u Njemačku, najmanje u Evropi. Druga odostraga je Latvia sa 1,9% a treće dijele Estonija i Srbija sa 2,3%.
Na kraju, jedna zamjerka Poslovnom Dnevniku: iznad naših komentara je grafički prikaz “Bankovni sustav u Hrvatskoj prema vlasničkoj strukturi” pod naslovom “Činjenice kroz brojke”.
Taj prikaz ne prikazuje osnovnu stvar: 47,7% bankovne aktive u Hrvatskoj otpada na samo dvije banke – Bancu Inesu i Unicraedito. Fitch Ratings to ističe kao najgoru stratešku poziciju u Evropi.
Zašto samo stranci uvijek uočavaju i ističu naše “najzanimljivije” detalje?
Uključite se u raspravu