Slovenski ministar financija Janez Šušteršič izjavio je u srijedu da se zauzima za prodaju najveće slovenske banke stranom investitoru i da država kao najveći vlasnik Nove Ljubljanske banke (NLB) nema 350 milijuna eura, koliko je potrebno za njenu novu dokapitalizaciju.

"Nemamo 375 milijuna za dokapitalizaciju NLB-a, a nije ni potrebno da ih imamo," rekao je Šušteršič u vezi s najavom uprave NLB-a da će na skupštinu dioničara idućeg mjeseca dati prijedlog da se banci osigura nova dokapitalizacija kako bi se osigurala njena stabilnost i kreditna aktivnost "u slučaju negativnog razvoja događaja".

Šušteršič je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade rekao da je dobro što je banka upozorila na mogući negativan razvoj događaja jer su nadzorni odbor i uprava svjesni potencijalnih rizika i nedostatka kapitala, ali da država neće ulaziti u novu dokapitalizaciju najveće slovenske banke jer računa da će na snagu stupiti zakon o sanaciji banaka kao uvjet da se za NLB nađe investitor koji bi sudjelovao u njenoj sanaciji i osiguranju svježeg kapitala.

Skupština dioničara NLB-a idućeg će mjeseca vjerojatno raspravljati i o dokapitalizaciji, ali rok za njenu provedbu nije određen, rekao je Šušteršič, dodajući da će predložiti vladi potpuno povlačenje iz NLB-a i njenu prodaju bez zadržavanja 25 posto dionica, kako se do sada planiralo, jer se zadržavanje četvrtine vlasničkog udjela do sada često pokazalo kao zapreka u razgovoru s potencijalnim investitorima.

Kao uvjet da se za NLB nađe ulagač Šušteršič je spomenuo otklanjanje blokade koja bi se mogla pojaviti sa zahtijevanim referendumom o zakonu o sanaciji banaka.

O ustavnosti takvog referenduma na zahtjev vlade odlučit će u prosincu ustavni sud. U slučaju da referendum bude odobren i predloženi vladin zakon o sanaciji banaka propadne slovenska središnja banka bi morala u NLB uvesti prinudnu upravu i narediti obveznu prodaju njenih dionica čime bi njena vrijednost osjetno pala, pojasnio je Šušteršič.

Sa zadnjom dokapitalizacijom NLB-a putem tzv. hibridnih dionica, u visini 380 milijuna eura, država je u lipnju svoj neposredni vlasnički udjel u banci povećala na oko 60 posto, dok je vlasnički udjel belgijske bankarsko-osiguravateljske skupine KBC, koja u dokapitalizaciji nije sudjelovala, smanjen na sadašnjih 22 posto. Belgijska skupina KBC ne sudjeluje u dokapitalizacijama NLB-a jer joj nije dopušteno postati većinski dioničar pa je njen vlasnički udjel od nekadašnjih 34 posto smanjen na 22 posto.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa