Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je državne potpore za kinematografsku i audiovizualnu djelatnost sadržane u Programu državne potpore za dodjelu sredstava za promicanje  audiovizualnog stvaralaštva jer su sukladne propisima o potporama, priopćeno je iz AZTN-a.

Davatelj državne potpore je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) koji bi u iduće dvije godine koliko je predviđeno trajanje Programa, odnosno do 31. prosinca 2014., temeljem provedenog natječaja, poduzetnicima za proizvodnju audiovizualnih djela mogao dodijeliti 100 milijuna kuna planiranih sredstava u obliku subvencija. Riječ je o sredstvima koja bi za Program trebala biti izdvojena iz proračuna Ministarstva kulture i HAVC-a. Poduzetnici mogu dobiti do 50 posto opravdanih troškova pojedinog audiovizualnog djela, osim iznimno, u slučaju proizvodnje teškog (zahtjevnog) audiovizualnog djela niskog proračuna, kada se intenzitet državne potpore može povećati do najviše 80 posto opravdanih troškova.

Opravdani troškovi propisani su u Programu, a odnose se na troškove nastale u svim fazama proizvodnje pojedinog audiovizualnog djela (razvoj, priprema, produkcija i postprodukcija).
Očuvanje i promicanje kulturne raznolikosti jedan je od prioriteta hrvatske kulturne politike, s posebnim naglaskom na audiovizualne djelatnosti. U tom smislu je, u cilju sustavnog poticanja audiovizualnog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj HAVC i osnovan kao javna ustanova. HAVC je u postupku Agenciji dokazao da je dodjela potpora za stvaranje filmskih djela kroz ovaj Program usmjerena k razvoju kinematografske i ostale audiovizualne djelatnosti, stoji u priopćenju. Kulturni sadržaj proizvoda, pak, vrednuje se temeljem Kvalifikacijskog testa.
Državna potpora iz ovog Programa se ne može dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, a HAVC je u obvezi dostavljati Agenciji Izvješće o dodjeli državne potpore sve vrijeme trajanja Programa.

Naknadno odobrenje

Agencija je naknadno odobrila regionalnu državnu potporu u iznosu od 1,7 milijun kuna koju je 20. prosinca 2006. poduzetniku Ytres iz Donjeg Kneginca u obliku subvencije na kamatnu stopu dodijelio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bez prethodnog odobrenja Agencije.

Zahtjev za naknadno odobrenje ove potpore Agenciji je Fond uputio u lipnju 2011. navodeći kako je prije dodjele potpore propustio zatražiti prethodno odobrenje Agencije jer je bilo potrebno žurno realizirati Financijski plan, odnosno projekte od državnog interesa za Republiku Hrvatsku i poticanje regionalnog razvoja. Državne potpore dodijeljene bez prethodnog odobrenja Agencije su nezakonite i AZTN je u takvim slučajevima ovlašten naložiti povrat potpore uvećan za iznos kamata. No, Zakon o državnim potporama omogućuje Agenciji da naknadno odobri takvu državnu potporu ako utvrdi da je ona sukladna propisima o državnim potporama.

U konkretnom slučaju, Agencija je u provedenom postupku naknadnog odobrenja državne potpore temeljem podataka i dokumentacije koju joj je dostavio Fond za zaštitu okoliša te usmene rasprave na kojoj je sudjelovao i korisnik, utvrdila da je riječ o regionalnoj potpori te da se na nju mogu primijeniti propisi o regionalnim potporama. Radi se o potpori  u obliku subvencije kamate koja je bila namijenjena za ulaganje u izgradnju pogona pročistača otpadnih voda u poslovnoj zoni Kneginec, u cilju proširenja postojeće proizvodnje.

U konkretnom slučaju, intenzitet potpore koja je dodijeljena poduzetniku Ytres iznosi 7,3 posto od ukupnih opravdanih troškova projekta, a propisi o regionalnim potporama manje razvijenim područjima omogućuju da intenzitet te vrste potpora kod velikog poduzetnika u području sjeverozapadne Hrvatske iznosi do najviše 40 posto opravdanih troškova ulaganja.
Stoga je i to bio jedan od razloga zbog kojih je Agencija donijela rješenje kojim se tom poduzetniku naknadno odobrava dodjela državne potpore, zaključuje se u priopćenju.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz