Nakon rebalansa proračuna za 2012. u prošlom tjednu, Vlada RH je s jučerašnje sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013., s projekcijama za 2014. i 2015. godinu, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Novi prijedlog proračuna za 2013. temelji se na realnom rastu gospodarstva od 1,8 posto te prosječnoj inflaciji od 3,2 posto. Uzimajući u obzir strukturne slabosti hrvatskog gospodstva, izostanak snažnijih reformskih poteza te uz vrlo krhko i neizvjesno vanjsko okruženje, prema  ocjenama RBA analitičara rast je postavljen preoptimistično i ponovno je temeljen na investicijama, dominantno javnim, koji su usmjereni u sektore koje slabo pridonose vanjskoj razmjeni. Stoga se vrlo teško složiti s ocjenom da će predviđeni rast prihoda (s 110,34 na 113,65 mlrd kuna) biti dijelom i posljedica oporavka gospodarske aktivnosti, stoji u u analizi. Štoviše, nepoticajno okruženje za privatne investicije, iscrpljen realni sektor i izuzetno slabo tržište rada ne pružaju nadu u oporavak tijekom 2013., dodaje iz RBA. Analitičari smatraju da će rast prihoda isključivo biti posljedica bolje naplate (borbe protiv porezne utaje i prevare) te izmjena u poreznom sustavu koje su većim dijelom posljedica usklađivanja s pravnom stečevinom EU (ukidanje nulte stope PDV-a na na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice, izmjena kod trošarina).

U uvjetima rasta rashoda stoga ne iznenađuje odgoda daljnjeg rasterećenja troška rada i porezne presije koja je na razmjeno visokom nivou. Potrebe države ostaju visoke, a fiskalna konsolidacija na rashodnoj strani proračuna ovaj put izostala je i u samom planu proračuna. Naime, ukupni rashodi su planom povećani na 124,5 milijardi kuna (+3,5 posto ili 4,2 mlrd više u odnosu na 2012.). Povećanje je dominantno uzrokovano rastom povećanja rashoda za kamate (2,1 mlrd kuna), doprinosa RH proračunu EU (1,7 mlrd kuna) te državnim potporama za restrukturiranje brodogradnje ( 0.9 mlrd kuna). Uštede na masi plaća (od 1,7 mlrd kuna) primarno se odnose na sustav znanosti i obrazovanja, unutarnjih poslova te u sustavu plaća zdravstvenih ustanova. U takvi uvjetima deficit državnog proračuna povećat će se i u apsolutnim i u relativnim iznosima te bi za 2013. trebao iznositi 10,9 mlrd kuna odnosno 3,1 posto BDP-a (rast od 882 mil kuna ili 8,8 posto).

Deficit konsolidirane opće države u takvim uvjetima trebao bi porasti s 3,4 u 2012. na 3,8 posto BDP-a u 2013. Izostanak prilagodbe rashoda iznenađuje obzirom na potrebu zadovoljenja odredbi Zakona o fiskalnoj odgovornosti ali i činjenicu da fiskalna konsolidacija u uvjetima dugotrajne recesije ključna za smanjenje vanjskih makroekonomskih rizika, poboljšanje uvjeta financiranja cijeloga gospodarstva i stvaranja pretpostavki za brži oporavak, kažu analitičari.

Prema najnovijem računu financiranja u 2013. Vlada planira izdavanja vrijednosnica (obveznica) u iznosu 21,2 mlrd kuna od čega će najveći iznos ići na zaduživanje na inozemnim tržištima kapitala izdanjima euroobveznica u iznosu 14,2 mlrd kuna. Kreditima (domaćim i vanjskim) se planira prikupiti 5,5 mlrd kuna dok se očekivani prihod od privatizacije ( u prvom redu Croatia osiguranja i HPB) očekuje na razini od 3 mlrd kuna, navodi se u analizi.