Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog proračuna za iduću godinu u kojoj proračunske prihode planira u iznosu od 113,7 milijardi kuna, što je u odnosu na originalni proračun za ovu godinu rast za 4,3 posto, dok rashodi istodobno rastu za 4,8 posto, na 124,5 milijardi kuna.

>>> 'Zbog nerealnog planiranja izgubljena je još jedna godina'

>>> 'Ambiciozni smo s rastom jer očekujemo da ga možemo ostvariti'

Vlada je prošli tjedna predložila i rebalans proračuna za ovu godinu u odnosu na koji prijedlog proračuna za 2013. predviđa rast prihoda za 3,3 milijarde kuna, ili za 3 posto, dok rashodi rastu za 4,2 milijarde kuna, ili za 3,5 posto.

Deficit proračuna u 2013. tako bi se povećao za gotovo milijardu kuna, na 10,9 milijardi kuna, te bi iznosio 3,1 posto BDP-a.

U Vladi procjenjuju da će deficit izvanproračunskih fondova u 2013. iznositi 0,7 posto BDP-a (ove 0,2 posto), jer očekuju da će ti korisnici, posebice HAC i Hrvatske vode, nastaviti s investicijama, dok bi lokalne jedinice i u idućoj godini trebale zabilježiti uravnotežen proračun.

Tako bi ukupni manjak konsolidirane opće države iznosio 3,8 posto BDP-a.

Obrazlažući prijedlog proračuna za 2013. s projekcijama za 2014. i 2015. godinu, ministar financija Slavko Linić je naglasio kako je rast prihoda posljedica očekivanog oporavka gospodarske aktivnosti i određenih promjena u poreznom sustavu zbog ulaska u EU, primjerice s početkom iduće godine smanjenja PDV-a na ugostiteljstvo na 10 posto, ukidanja nulte stope i na određene proizvode uvođenja stope od 5 posto, promjena u sustavu trošarina, itd.

Rast rashoda prije svega je posljedica rasta izdataka za kamate zbog preuzimanja duga brodogradnje, dodatnih troškova restrukturiranja brodogradnje i, nakon ulaska u EU, uplate u proračun EU, dok se najveće smanjenje rashoda očekuje kod rashoda za zaposlene koji bi, kada se uključe i zdravstvene ustanove, bili smanjeni za 2,3 milijarde kuna u odnosu na iznos predviđen rebalansom proračuna za ovu godinu.

Proračun za iduću godinu rađen je uz projekciju rasta BDP-a za 1,8 posto, a u 2014. i 2015. godini Vlada očekuje ubrzanje gospodarskog rasta, u 2014. očekuje rast od 3 posto, u 2015. za 3,5 posto.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Projekcija je Vlade i da će inflacija u idućoj godini, zbog efekta ovogodišnjeg poskupljenja energenata, i dalje biti značajna, 3,5 posto, a u 2014. i 2015. na razni nešto iznad 2 posto.

Osnovna politika Vlade je politika razvoja i fiskalne konsolidacije, istaknuo je Linić.

Očito je da politika samo štednje Vladi ne bi uspjela, jer je potreban i paralelan proces – bitka za gospodarski rast, naglasio je Linić poručujući kako je "bitka za jači BDP, jače gospodarstvo okosnica koja može opravdati daljnju politiku fiskalne konsolidacije, daljnje štednje".

Linić je naglasio kako je rast proračunskih prihoda u idućoj godini posljedica očekivanog oporavka gospodarske aktivnosti, discipline u naplati poreznih prihoda, određenih promjena u poreznom sustavu zbog ulaska u EU.

Naime, s početkom 2013. primjenjivat će se snižena stopa PDV-a u ugostiteljstvu od 10 posto, umjesto dosadašnjih 25 posto, ukida se nulta stopa PDV-a i uvodi stopa od 5 posto na neke proizvode, a počet će i proces fiskalizacije.

Ukupni godišnji efekt tih zakonskih promjena bio bi povećanje prihoda od PDV-a za 1,2 milijarde kuna, dok se s osnova gospodarske aktivnosti očekuje povećanje od 1,7 milijardi kuna.

Proračunom za iduću godinu Vlada planira prihod od PDV-a u iznosu od 43,4 milijarde kuna, što je gotovo 4 milijarde kuna, ili 7,1 posto više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu.

Kod trošarina se očekuje rast za 5,8 posto, na 12,15 milijardi kuna, a posljedica je to ponajprije promjena zbog usklađivanja s EU, pri čemu se veći rast očekuje od trošarina na duhanske proizvode, a u sustav naplate trošarina bit će uključene i naknade za strateške rezerve nafte, odnosno HANDA-e.

Manje nego u ovoj godini Vlada pak planira od poreza na dobit, a iznos od 7,35 milijardi kuna je za 4,1 posto manji nego u originalnom proračunu za ovu godinu. To je, kaže Linić, posljedica i zakonskih promjena kojima je ukinuto oporezivanje reinvestirane dobiti.

Značajno smanjenje Vlada planira kod prihoda od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije, a zbog ukidanja carina na uvoz iz zemalja EU. U 2013. od tog se poreza planira prihod od 1,1 milijardu kuna, što je 33,6 posto manje nego li u originalnom proračunu za 2012.

Od doprinosa se planira prihod u iznosu od 38,1 milijardu kuna, što je 3 posto više nego u originalnom ovogodišnjem proračunu.

Proračunski rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu 124,5 milijardi kuna, što je u odnosu na originalni ovogodišnji proračun rast za 5,6 milijardi kuna (u odnosu na rebalans za 3,2 milijarde kuna).

Takav značajan rast ministar Linić obrazložio je i rastom izdataka za kamate za više od 2 milijarde kuna (uključujući trošak duga brodogradnje), te novim rashodima kao što su uplata u proračun EU s iznosom od 1,7 milijardi kuna, troškovi restrukturiranja brodogradnje s iznosom od 900 milijuna kuna.

Uz to, u proračun se uključuje i HANDA, što je na rashodnoj strani iznos od 750 milijuna kuna, predviđeno je povećanje rashoda za mirovine za 368 milijuna kuna zbog planiranog usklađivanja mirovina, povećanje subvencija HBOR-u za 150 milijuna kuna, 41 milijun kuna više za mjera aktivne politike zapošljavanja, za modernizaciju željeznice dodatnih 227 milijuna kuna, itd.

Kako bi se otvorio prostor za ta povećanja, bilo je potrebno smanjiti ili zadržati na postojećoj razini ostale kategorije rashoda, pri čemu iz Ministarstva financija posebno ističu uštede na rashodima za zaposlene koji se, ako se uključe i zdravstvene ustanove, smanjuju za 2,3 milijarde kuna u odnosu na za to predviđene rashode iz rebalansa proračuna.

Rashodi za zaposlene u 2013. u proračunu se planiraju u iznosu od 20,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna manje nego predviđenim rebalansom (bez zdravstva).

Najveća stavka rashoda su naknade građanima i kućanstvima s iznosom od 64,1 milijardu kuna, od čega se za mirovine planira iznos od 35,6 milijardi kuna.

Materijalni su rashodi planirani u iznosu od 8,6 milijardi kuna, što je u odnosu na originalni ovogodišnji proračun smanjenje za 192 milijuna kuna.

Ministar Linić na sjednici Vlade posebno je upozorio na utjecaj javnog duga i kamata na deficit.

Javni se dug u 2013. penje na razinu od 55 posto BDP-a, a i u 2014. se očekuje rast (na 56 posto BDP-a). Ta su kretanja povezana s proračunskim manjkom, preuzetim dugovima brodogradnje, očekivanjima rješavanja dubioza u zdravstvu, a u javni će se dug, kaže Linić, prenijeti i dio konsolidacije željeznice i autocesta.

U 2015. trebalo bi doći do bitnog zaokreta i smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, što će ponajviše ovisiti o privatizaciji, ne samo dionica trgovačkih društava, nego i stavljanju u funkciju nekretnina, politici koncesioniranja, a tako povećani prihodi najvećim bi dijelom išli u smanjenje dugova, rekao je Linić.

>>> Cijeli proračun pročitajte ovdje

Režu dodatke na plaću, ostaju osnovice i koeficijenti – za sada

Do ušteda na plaćama doći ćemo razgovorom. Mi moramo ići dalje s reformama. Moramo slati poruku da smo ozbiljna država. Uz puno napora mislimo da je to moguće – rekao je premijer na konferenciji za medije sazvanoj zbog novog državnog proračuna.  Linić je dodao kako Vlada upravo završava proces pregovora oko novog Temeljnog kolektivnog ugovora, piše 24 sata.

– Od prijevoza, do drugih dodataka, to su ogromni inertni sustavi. Ovdje govorimo o ravnoteži, o svemu što je bitno za ugled zemlje i što utječe na kreditni rejting, a time je vezano i za nacionalni značaj. Mnogi će biti nezadovoljni ovim proračunom, ali on direktno isplaćuje plaće petini ukupno zaposlenog broja ljudi u Hrvatskoj, dok se ostali moraju snaći sami. Svi smo dio jedne zajednice, svi ovisimo jedni o drugima. Svi trebaju biti zaštićeni, ali nitko ne može biti apsolutno nezaštićen. To je razlog zašto se nije uspjelo u nekim sustavima potrošiti manje od onoga što je planirano. Ljudi ne žele pustiti ono što su potpisali i to je legitimno. Ali nakon pet godina stvari se moraju mijenjati – rekao je Milanović, prenosi list.

Na pitanje hoće li biti rezanja plaća, Linić je odgovorio kako je riječ samo o dodacima na plaću, a da osnovice i koeficijenti ostaju. No, premijer je ipak uzeo malu zadršku.

– Ako mogu dodati, moramo biti spremni na vrlo ozbiljne i duboke razgovore sa socijalnim partnerima. Mislim da je moguće držati osnovicu plaće, ali ne mogu ništa obećati – rekao je premijer.