Državna sigurnost nije odigrala važnu ulogu na posljednjim predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama. No baštinu predsjednika Obame, kao i budućnost te zemlje, jednako će oblikovati vanjska politika i odluke vezane uz obranu koje će donijeti u sljedeće četiri godine koliko i politika vezana uz probleme u domovini. Obamin jedinstveni doprinos tiče se njegove vizije o svijetu bez nuklearnog oružja.

To je pomalo idealistički cilj koji se neće ostvariti u njegovom drugom mandatu, a možda ni godinama nakon toga. Međutim, on nudi okvir za smanjenje goleme američke zalihe oružja te za vjerodostojnu tvrdnju da bi i druge zemlje trebale slijediti njezin primjer. Obama je 2010. godine dobio ratifikaciju Senata za sporazum s Rusijom prema kojemu će se provesti skromni rezovi glede dalekometnih nuklearnih projektila. Vrijeme je za pokušaj dogovora o daljnjim smanjenjima vezanima uz sustave projektila te smanjenjima zaliha bojnih glava i kratkometnih nuklearnih oružja, područje na kojemu Moskva ima veliku prednost. Nuklearno naoružanje jedno je od područja na kojemu je suradnja Washingtona i Moskve od ključne važnosti. Ako Obama uspije uvući i ostale nuklearne sile, uključujući Kinu, Pakistan, Indiju i Izrael u ovu raspravu te navesti Senat na ratifikaciju Sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), tim bolje. Iran i Međunarodna agencija za atomsku energiju trebali bi nastaviti pregovore u prosincu, ali bilo koji oblik diplomatskog rješenja u konačnici će zahtijevati izravne pregovore Washingtona i Teherana. U međuvremenu se međunarodne sankcije, koje su nanijele ozbiljnu štetu iranskom gospodarstvu, moraju rigorozno provoditi, pa čak i jačati.Očekuje se da će američki vojni zapovjednici uskoro iznijeti preporuku rasporeda za povlačenje američkih snaga iz Afganistana.

Predsjednik Obama trebao bi zajamčiti da će taj raspored biti vođen isključivo zahtjevom za sigurnost postrojbi, a povlačenje ne bi trebalo trajati dulje od godine dana. Ekstremizam jača u brojnim regijama, kao što su Sjeverna Afrika i Pakistan. Rješavanje toga izazova vjerojatno će postajati sve teže, kao i odluke koje će predsjednik Obama morati donositi. Ako ništa drugo, morat će propitati uporabu bespilotnih letjelica kao najbolji pristup rješenju problema. Kada je riječ o zemljama Arapskog proljeća, Obama je mudro prepoznao da Washington ne smije diktirati njihovu demokratsku evoluciju. No ipak bi se trebao malo više angažirati i ponuditi pomoć islamskim vođama koji moraju brzo izgraditi gospodarstvo te ih istodobno podsjetiti da će američka pomoć biti uvjetovana poštivanjem ljudskih prava i vladavine zakona. Također bi se trebao nastaviti opirati pozivima na američku vojnu intervenciju u Siriji, ali i na nove načine jačati američku osudu toga građanskog rata, osobito s obzirom da se sada čini kako su se različite frakcije počele ujedinjavati.Mnogi su pesimistični glede iznalaženja rješenja vezanoga uz izraelskopalestinski mirovni sporazum sve dok je na vlasti premijer Benjamin Netanyahu te dok su Palestinci razdijeljeni na Fatah i Hamas. Obama bi napravio veliku grešku kada bi ovaj problem prekrižio sa svojega popisa. Mora nastaviti promicati dvodržavno rješenje. Očekuje se da će Obama i dalje produbljivati američki angažman u Aziji s ciljem zaštite američkih vojnih interesa i jamstva pristupa gospodarskim prilikama u toj regiji, što bi se moglo pokazati popriličnim izazovom s obzirom na nadolazeću promjenu vodstva u Pekingu.