Kad je početkom ove godine ostao bez posla u kriznoj Španjolskoj, inženjer strojarstva German de Marco nije ni pomišljao na to da će spas naći u Rumunjskoj, drugoj zemlji Europske unije po siromaštvu. No nakon što je španjolskoj vladi ponestalo novca te kad je obustavljena gradnja brze željezničke linije na kojoj je radio, tridesetšestogodišnji Španjolac German zaposlio se na gradnji tramvajske mreže u Rumunjskoj vrijedne 90 milijuna dolara.
Najam stana u otmjenoj četvrti rumunjske metropole upola je manji od najma u Barceloni, na čemu uštedi 1300 dolara mjesečno. "Kad su mi šefovi predložili da se preselim u Rumunjsku, najprije sam mislio da se šale", kaže de Marco. No nakon osam mjeseci provedenih u Rumunjskoj više se ne želi vratiti. Njegov put na istok dokaz je koliko su bivše komunističke zemlje a danas članice EU otporne na krizu. Pridošlice u Uniju prošle su muku u sklopu bivšeg Sovjetskog Saveza, ali pomaže i to što su Rumunjska i ostale zemlje zadržale vlastitu valutu. Upravo su zbog toga te zemlje ostvarile niz prednosti dok mnogi ekonomisti smatraju da je monetarna politika eurozone naštetila Irskoj, Grčkoj i Španjolskoj u ponovnom pokretanju gospodarstva. Guverner Narodne banke Rumunjske Mugur Isarescu kaže da je očuvanje domaće valute Rumunjskoj omogućilo određivanje kamatnih stopa, kontrolu likvidnosti i deprecijaciju valute radi ograničavanja deficita. Bez mogućnosti nadzora monetarne politike zemlje eurozone poput Grčke prisiljene su, kaže, osloniti se uglavnom na fiskalnu politiku – na oporezivanje i potrošnju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu