Za razliku od avioprijevoznika sa sjedištem na području bivše Jugoslavije koji muku muče s poslovanjem, liberalizacija zračnog prometa aerodromima u regiji donijela je znatno više prometa u odnosu na prethodna razdoblja, a time i pozitivno poslovanje. Jedna od zračnih luka koja ima veliku ekspanziju svakako je ona u Prištini. Prošle godine na prištinski aerodrom sletjelo je čak 945.000 putnika. Za usporedbu, na dva nedaleka crnogorska aerodroma u Podgorici i Tivtu u tom je razdoblju sletjelo oko 700.000 putnika, a na aerodrom u Skopju bilo ih je tek 520.000. Osim broja putnika, preko kosovskog aerodroma ide i sve više teretnog prometa. Stoga ne čudi sve veće zanimanje aviokompanija iz regije za uvrštavanjem Prištine među svoje destinacije.

Interes JAT-a
Beogradski Jat Airways nedavno je uputio zahtjev UNMIK-u (misiji Ujedinjenih naroda na Kosovu) da mu omogući povratak na aerodrom Priština. Prema najavama, UNMIK će uskoro odlučiti hoće li dopustiti Jat Airwaysu da leti za Prištinu.
Iz te kompanije izvijestili su da su vrlo zainteresirani za ponovni dolazak na tržište Kosova jer su nekada letovi između Beograda i Prištine bili redovno puni. Jat Airways je prije tri godine također pokazao zanimanje za Prištinu, ali je tada odbijen zbog, kako kažu, političkih razloga koji nisu spriječili slovenske, bugarske i austrijske kompanije da krenu s vrlo isplativim biznisom. Važnost prištinske zračne luke u regiji prvi su, kao što i obično biva, shvatili slovenski investitori. Adria Airways, koja održava svakodnevnu vezu Ljubljane s Prištinom, prije nekoliko dana s također slovenskom špediterskom tvrtkom Intereuropa sklopila je sporazum o dugoročnom strateškom sudjelovanju u međunarodnom prometu na području Kosova. Očekivana vrijednost posla, kažu u toj kompaniji, prelazi tri milijuna eura. Intereuropa je prije tjedan dana otvorila logistički terminal na aerodromu u Prištini potvrdivši želju za primatom u prijevozu robe na području jugoistočne Europe. Adria Airways pridužila se Intereuropi u ovom poslu procijenivši da se može ostvariti dobar prihod, a podržala ih je i slovenska država koja se nada većoj robnoj razmjeni između Slovenije i Kosova. O važnosti posla dovoljno svjedoči činjenica da je 1800 kvadratnih metara novog terminala, uz slovenskog ministra za promet Janeza Božiča, otvorio kosovski premijer Agim Ceku. Intereuropa započela je na Kosovu raditi početkom srpnja kada je ponudila usluge skladištenja, distribucije i carinskog zastupanja na granicama sa Srbijom, Makedonijom i Crnom Gorom, čime bi se trebale bitno skratiti carinske formalnosti. Uspon prištinske zračne luke koja je znatno stradala u sukobima krajem devedesetih počeo je s obnovom aerodroma. Krajem 2005. godine u rad je pušten novi sustav radara i toranj za nadzor zračnog prometa što je aerodromu omogućilo da dobije licencu za međunarodni promet.

Impresivan rast
Samo u 2005. godini kosovska vlada izdvojila je 12 milijuna eura za potrebe proširenja i kupnju opreme zračne luke. Pretvaranje zračne luke iz vojne baze u moderni aerodrom prepoznala je i asocijacija Council International (ACI) koju čine predstavnici 400 aerodroma u 45 država Europe koji su prištinski aerodrom proglasili najboljim u Europi u kategoriji manje od milijun putnika godišnje. Nagradu su zaslužili impresivnim rastom broja putnika od 300 posto, velikim investicijama, brzim širenjem mreže destinacija kojih je sada 21 među kojima su London, Beč, Istanbul, Stockholm i Frankfurt te povećanjem broja avioprijevoznika na osamnaest. Zanimljivo je da do početka sukoba 1999. godine, u Prištinu je godišnje doalzilo tek 250.000 putnika.

Štrajk kontrolora leta
Da nije sve tako sjajno na aerodromu Priština, pokazali su kontrolori leta koji su tjedan dana nakon što je tamošnja zračna luka dobila nagradu za najbolji aerodrom do milijun putnika, napustili svoja radna mjesta, osim jednog. Razlog nezadovoljstvu bile su plaće koje nisu povećane ni četiri mjeseca nakon početka pregovora s upravom Kosovske agencije za civilnu avijaciju. Konotrolori nisu pristali na povećanje plaća na 1900 eura tražeći od članova uprave da smanje svoja primanja s 2700 eura.