Ukupna aktiva banaka prošle se godine povećala za 15,78 milijardi kuna i iznosila je 407,4 milijarde kuna (statistika bez stambenih štedionica i banaka u stečaju). Ipak, prošlogodišnji rast aktive zaustavio se i, prema podacima središnje banke, ona se smanjila 4,36 milijardi kuna. Aktiva najveće domaće banke Zagrebačke banke u prošloj je godini porasla 7,84 milijarde kuna i iznosila je 104 milijarde kuna. Druga po aktivi Privredna banka Zagreb imala je rast aktive od 129,4 milijuna kuna na 67,48 milijardi, dok je aktiva treće Erste banke porasla 6,52 milijarde kuna na 57,03 milijarde. Ove godine na kraju lipnja, aktiva Zabe iznosila je 105,11 milijardi kuna, što je rast od 1,1 milijardu. Aktiva PBZ-a u prvih pola godine pala je 729 milijuna kuna na 66,75 milijardi, dok je Ersteova aktiva porasla 929 milijuna kuna na 59,96 milijardi.

Poslovanje u 2012.

Domaće banke i štedionice u prošloj su godini zaradile ukupno 3,72 milijarde kuna. To je 157,8 milijuna kuna više nego godinu prije kada je dobit iznosila 3,57 milijardi kuna. Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, banke su u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja od 2,14 milijardi kuna, što je 15,74 posto manje nego u isto vrijeme lani, Kako bi usporedba bila adekvatnija, prošle godine dobit banaka prije oporezivanja bila je 4,60 milijardi kuna.Promatramo li statistiku Financijske agencije u relativnim iznosima, banke i štedionice su prošle godine povećale dobit za 4,4 posto, što je solidan rezultat imajući u vidu utjecaj financijske krize na bankarski sektor u Europi. Za razliku od 2010. godine, kada je samo jedna domaća banka ostvarila dobit višu od milijarde kuna (Zagrebačka banka sa dobiti od 1,28 milijardi), prošle godine bile su dvije. Zabi se pridružila i Privredna banka Zagreb sa dobiti od 1,13 milijardi kuna, što je 277 milijuna kuna više, odnosno čak trećinu više nego 2010.godine. Rast dobiti imala je i Erste banka. Zarada te banke iznosila je 650,6 milijuna kuna, što je 40,9 milijuna kuna više nego 2010. godine (+6,7 posto). Među prvih deset banaka, rast dobiti su prošle godine zabilježile i Hrvatska poštanska banka (dobit 87,7 milijuna kuna, +72,6 posto), OTP banka (dobit 99,4 milijuna, +33,9 posto) i HBOR (dobit 148 milijuna kuna, +25,5 posto).

Stabilno poslovanje

Domaće banke prošle godine ukupno su uprihodile nešto manje nego poslovne 2010. godine. Ukupni prihodi iznosili su 29,904 milijarde kuna, dok su godinu prije prihodi iznosili 29,90 milijardi kuna. To dokazuje da su unatoč lošijoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj nego prijašnjih godina, banke uspjele zadržati stabilnost. Kada se promatra ljestvica banaka po prihodima, prvih sedam banaka isto je kao i 2010. Predvodi Zagrebačka banka sa 6,88 milijardi kuna prihoda, slijedi Privredna banka Zagreb sa 4,59 milijardi, Erste banka sa 3,9 milijardi i Raiffeisen banka sa 3,02 milijarde kuna. Do promjene na ljestvici došlo je na osmom i devetom mjestu. Naime, Hrvatska banka za obnovu i razvitak zamijenila je mjesto sa OTP bankom i sada je na devetom mjestu. Ako se promatra segment poslovnih prihoda, on je prošle godine bio 2,2 milijarde kuna manji, iznosio je 27,7 milijardi kuna. U odnosu na godinu prije poslovni prihodi svih banaka i štedionica u Hrvatskoj bio je 726 milijuna kuna viši. Naime, 2010. godine poslovni prihodi svih banaka i štedionica u Hrvatskoj iznosili su 26,97 milijardi kuna. Ipak, unatoč stabilnosti, domaćim bankama prijete razne nesigurnosti. Prvi problem je rast takozvanih loših kredita jer poslovni sektor kao i stanovnišvo zbog utjecaja krize, ne može više vraćati svoje dugove. Na kraju prošle godine, u ukupnoj aktivi banaka udio te vrsta kredita iznosio je 12,4 posto, a kako sada izgleda, do kraja ove godine trebali bi nastaviti sa rastom. Prema podacima Hrvatske narodne banke, udio loših kredita je u prvom tromjesečju ove godine iznosio 12,7 posto, a krajem drugog tromjesečja popeo se na 13,31 posto. Analitičari upozoravaju kako će daljnjem povećanju loših kredita najviše pridonijeti slabi izgledi rasta domaćeg gospodarstva, nastavak pada cijena nekretnina, rastuća nezaposlenost i odgođeni stečajevi u korporativnom sektoru.

Godina u gubicima

Analitičari kažu da višegodišnja recesija i posljedično "kvarenje" kreditnog portfelja banaka dobro ilustriraju da banke, koliko god to žele i pokušavaju izbjeći prebacivanjem rizika na klijente, ipak ne mogu pobjeći od situacije u realnoj ekonomiji. Posljedica toga je što je gotovo četvrtina banaka u Hrvatskoj prošle godine zaključila poslovnu godinu u gubicima. Drugi problem s kojima se banke susreću je profitabilnost. Naime, domaći bankarski sektor je, zbog profitabilnosti u odnosu na banke u regiji, u sredini što ga u nekim slučajevima ne čini osobito atraktivnim. Hrvatsko bankarsko tržište je u 2011. ostvarilo ukupni povrat na kapital, tzv. ROE (Return on Equity) u iznosu od sedam posto. Analitičari napominju da se postupno mijenja struktura bilanci banaka jer depoziti stanovništva rastu, dok se u slučaju poduzeća smanjuju. S obzirom na to da je manevarski prostor domaćih bankara sužen, morat će početi koristiti druge metode ne bi li povećali profitabilnost. Povratak na višu profitabilnost vjerojatno će se provesti putem rezanja troškova i poboljšanjem učinkovitosti banaka. Dodaju kako su banke, s obzirom na dulje razdoblje niskog rasta, fokus već odmaknule od kredita i usmjerile ga na poboljšanje upravljanja rizikom, vrednovanje kolaterala i slično. Unatoč tomu što će 2013. godine Hrvatska postati članica Europske unije, u bankarskom sektoru neće, barem kratkoročno, doći do jačanja konkurentnosti.

Osiguravatelji

Uspjeh Euroherca i Jadranskog osiguranja

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

Najveću dobit prošle godine zabilježilo je Euroherc osiguranje. Iznosila je 187,5 milijuna kuna i čak je dvostruko viša nego godinu prije. Naime, dobit Euroherca je 2010. godine iznosila 90,2 milijuna kuna. Drugu najveću dobit na domaćem osiguravajućem tržištu prošle je godine imala još jedna članica koncerna Agram – Jadransko osiguranje čija dobit je iznosila 93,8 milijuna kuna, što je također dvostruko više nego 2010. kada je iznosila 45,8 milijuna kuna. Na trećem mjestu je Allianz osiguranje sa dobiti od 93,05 milijuna kuna. Visoki rast dobiti imalo je i Agram životno osiguranje. Dobit mu je 2011. godine iznosila 53,3 milijuna kuna, što je bio rast od 54,3 posto u odnosu na godinu prije kada je iznosila 34,5 milijuna. Najveći domaći osiguravatelj, Croatia osiguranje prošle je godine imalo dobit od 78,7 milijuna kuna, što je bilio 80,4 posto više nego godinu prije. Na razini osiguravateljne industrije, dobit svih društava iznosila je 414,42 milijuna kuna, što je 42,8 posto više u odnosu na 2010. godinu kada je dobit iznosila 290,14 milijuna kuna.