Krajem srpnja, točnije 26. srpnja, raspisan je prvi natječaj za prijavu projekata za dodjelu sredstava pretpristupnog programa Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj – SAPARD. Važnost te činjenice je u tome što su krajnji korisnici SAPARD programa hrvatska poduzeća, odnosno to je prvi pretpristupni fond EU dostupan Hrvatskoj koji nudi bespovratna sredstva izravno poljoprivrednim gospodarstvima te fizičkim i pravnim osobama u prehrambenoj industriji. Očekivanja naše javnosti u pogledu iskorištavanja toga fonda su velika, ali s obzirom na to da je SAPARD u Hrvatskoj tek u fazi prijave projekata na natječaj, iskustva drugih zemalja koja su imala taj pretpristupni program na raspolaganju mogu biti znakovita. Ako je suditi po iskustvima drugih zemalja, hrvatska poduzeća morat će se prilično potruditi ako žele postići dobru iskorištenost sredstava SAPARD programa.

Proceduralni problemi
Naime, nedostatna zainteresiranost potencijalnih korisnika te mogući nedostatak kvalitetnih projekata mogu se negativno odraziti na iskorištavanje dostupnih sredstava (a riječ je o ukupno više od 33 milijuna eura SAPARD sredstava predviđenih za ovu godinu). Probleme s kojima se potencijalni korisnici SAPARD programa susreću mogu biti svladani uz pomoć konzultanata specijaliziranih za pomoć u pripremi i prijavi projekta na SAPARD. Međutim, samo jedna od vodećih bankarskih grupacija u Hrvatskoj ima potpuno razvijenu tu vrstu usluge. Budući da su prve prijave na SAPARD već predane u SAPARD agenciju, a interes za prijavu je sve veći, potrebno je skrenuti pozornost na dosadašnja iskustva i najčešće nedoumice koje su se javljale. Prve prijave na SAPARD naišle su na poteškoće kod mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja o studiji utjecaja na okoliš koja mora biti sastavni dio prijave za SAPARD. Naime, u nekim slučajevima, kada je riječ o izgradnji ili rekonstrukciji objekta, nije potrebna studija utjecaja na okoliš, nego samo Potvrda o usklađenosti mjera zaštite okoliša s nacionalnim i standardnim EU. Službena pojašnjenja o tome za koju vrstu zahvata se izdaje navedena potvrda te tko je izdaje objavljena su naknadno. Nešto manjom preprekom pokazalo se dostavljanje dokaza o osiguranju tržišta za plasman proizvoda (u slučaju da je cilj ulaganja povećanje proizvodnje), odnosno pisma namjere kupca proizvoda. Također prikupljanje triju ponuda za svaku vrstu nabave (roba, usluge i radovi) koja prelazi 75.000 kuna, uz određene poteškoće, poduzeća uglavnom uredno obave.Međutim, ozbiljan problem većini poduzeća koja pripremaju prijavu predstavljaju financijski pokazatelji. Naime, da bi prijava projekta na SAPARD program bila uspješna, ne samo da projekt mora udovoljiti brojnim uvjetima nego i poduzeće (podnositelj projekta) mora udovoljiti određenim financijskim pokazateljima. Podnositelj projekta mora udovoljiti četirima pokazateljima za 2005.: pokazatelj tekuće likvidnosti (veći od 0,9), pokazatelj ubrzane likvidnosti (veći od 0,6), operativna profitna marža (veća od 5 posto) te povrat na ukupnu imovinu (veći od 3 posto). Važno je naglasiti da je broj pravnih osoba koje udovoljavaju svim navedenim pokazateljima za 2005.prilično malen, a neudovoljavanje može biti razlog odbacivanja prijave na SAPARD.

Iskustva drugih
Unatoč činjenici da je natječaj otvoren do kraja listopada, korisnicima koji će tek sada početi pripremati projektnu dokumentaciju bit će izuzetno teško pripremiti uspješnu prijavu bez stručne pomoći. Međutim, bilo bi šteta da se ne pokušaju prijaviti oni projekti koji mogu udovoljiti svim zahtjevima SAPARD-a i da se ne iskoristi mogućnost na povrat dijela uloženih sredstava, a to mogu biti milijunski iznosi. Za utjehu onima koji će među zadnjima poslati prijavu za SAPARD, iskustvo je pokazalo da je u drugim državama koje su koristile SAPARD redovito bilo viška bespovratnih SAPARD sredstava, ali i manjak kvalitetnih projekata.

Ni Mađari nisu dobro krenuli
Kao primjer zemlje korisnice možemo navesti slučaj Mađarske, gdje je prvi pozivni natječaj objavljen u rujnu 2002. godine. Broj prijava bio je znatno viši od svih očekivanja (više od 550 prijavljenih projekata odnosilo se na Mjeru 1 i Mjeru 2 SAPARD programa, odnosno na iste mjere za koje je otvoren natječaj i u Hrvatskoj). Međutim, vrlo visok broj tih prijava imao je manjkavosti u dokumentaciji, što je zahtijevalo naknadne dopune i ponovne prijave projekata. U Hrvatskoj nije očekivati velik broj prijava, barem u prvom pozivnom natječaju, ali brojne manjkavosti i propusti u skupljenoj dokumentaciji vjerojatno će biti prisutne.