Po prvi puta su Zagrebačka burza i fondovska inudstrija udružili snage i organizirali zajedničku konferenicju. Razgovarali smo sa predsjednicom Uprave Zagrebačke burze Ivanom Gažić koja, unatoč trenutnom stanju na tržištu kapitala, optimistično gleda na daljnji razvoj burze.

Koje su prilike da bi tržište kapitala opstalo?

Prikupljanje kapitala putem burze mora postati logičnije, brže i jeftinije. Potrebno je da regulator skrati vrijeme odobravanja prospekata, da mi na burzi maksimalno brzo reagiramo, da se naknade smanje i da budu stimulativne za izdavatelje. Odnosno, da i tertman banaka prema izdavateljima bude stimulativan. Trebalo bi se nagrađivati što su kompanije listane na burzi, da banke u tome vide dodanu vrijednost.

Jednostavnije, brže i jeftinije je otići u banku, nego na Zagrebačku burzu.

To je istina, međutim banke imaju jako veliku likvidnost upravo zato što su postale "risk averse", odnosno ne daju više toliko novca poduzećima za rast. To je ono o čemu se priča kada se kaže da nema dovoljno financijske izdašnosti za kompanije i njihove projekte. Međutim, očito je prikupljanje kapitala putem burze previše skupo, previše komplicirano i kompanijama za to treba previše pomoći. Ipak kredit u banci možete dobiti s manjim znanjima o financijskom tržištu u odnosu na pisanje prospekta, listanje na burzi, ispunjavanje svih obaveza i slično. Kada barijere između ta dva izvora financiranja postanu manje, bit će i više izlazaka na burzu.

Što Zagrebačka burza misli napraviti da se ti komplicirani i skupi postupci svedu na minimalnu razinu?

Po tom pitanju napravili smo jako puno. Jako smo se otvorili prema kompanijama. Možda nije isti primjer jer se nije radilo o prospektu, nego o prijemu u trgovinu stranih vrijednosnih papira. To smo zaista riješili u istome danu. Što znači da smo spremni sa izdavateljem proći kroz sve formulare i reći gdje su greške. Mi ne funkcioniramo kao državna insitucija po principu "ti nešto trebaš i ako nešto nije dobro, odgovor dobiješ za mjesec dana". Mi to stvarno rješavamo s izdavateljima kao partneri, kao recimo treneri.

Zašto još nema nijedne kompanije na vodećem tržištu?

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Zato što su uvjet za ulazak na to tržište dva market makera, a samo dvije banke u Hrvatskoj s time se bave. To je dokaz manjeg interesa banaka za sudjelovanje na tržištu kapitala. Također, zbog pravila koja postavlja burza temeljem Zakona o tržištu kapitala u segmentu rokova dostave kvartalnih izvještaja, kompanije zaziru od prelaska na viši segment jer bi to značilo još veće zahtjeve, a oni smatraju da nemaju koristi od toga. Logični kandidati za to tržište su kompanije listane na Službenome tržištu, to je samo segment više. Ali što zaista oni od toga imaju? Da li kompanije na domaćem tržištu kapitala imaju veći ugled kod banaka i državnih institucija zato što su na burzi? Mislim da koristi listanja nisu dovoljno izražene.

Listing na burzi u Hrvatskoj ne stvara ugled kao kompanijama na stranim, razvijenijim tržištima. Burza u nekim situacijama, zapravo postaje nužno zlo.

Da, zbog nasljeđa prošlosti, prvestveno mislim na JDD-ove (tržište javnih dioničkih društava, kompanije koje su po sili zakona listane na ZSE, op.a), burza je postala nužno zlo. Ali to je krivo. Kompanije koje su na burzi moraju dodatno biti nagrađene što su njihove dionice listane.

Sada se nalazimo na dnu, što ste i sami potvrdili na konferenicji kazavši da jedino kuda sada možemo ići je prema gore. Što možemo očekivati iduće godine? Barem neki mali pomak?

Optimistična sam. Pokrenule su se neke stvari. Koliko god Croatia osiguranje i HPB bili mali, ako u dogledno vrijeme budu privatizirani, a možemo govoriti u sljedećih šest do devet mjeseci to će siguno imati pozitivnog odjeka na tržište jer se novac iz jednih papira prelijeva u druge. Dogodit će se još neke privatizacijske priče. Priča se i o dokapitalizacijama i doista mislim da će nova roba doći na tržište. To je ono što nam najviše treba, a to su certifikati i pokazali. Bez ikakvog marketinga i aktivne promocije, stvorilo se tržište. Ako u roku tri tjedna, od nečega čega ste prodavali nula dođete na to da to prodajete po milijun, onda je to lijep uspjeh.

U samo godinu dana situacija je znatno lošija

Prometi su se prepolovili

Izrazito loše stanje u gospodarstvu, letargija financijskih institucija, pa samim time i ulagača, prepolovila je aktivnosti na tržištu kapitala. Prometi na Zagrebačkoj burzi u prvih devet mjeseci ove godine se prepolovili u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Devetomjesečni promet dionicama ove godine iznosio je 2,27 milijardi kuna. U isto vrijeme lani, promet dionicama iznosio je čak 4,55 milijardi kuna.