EN DE

Na burzi trguje dvostruko manje ulagača nego 2009.

Autor: Tin Bašić
15. listopad 2012. u 22:01
Podijeli članak —
Broj aktivnih ulagača po kvartalima

Izuzetno mala aktivnost investitora odrazila se i na male brokerske kuće kojih je 2007. bilo 30, a danas ih je samo 12.

Na Zagrebačkoj burzi u posljednja je tri mjeseca bilo samo 11.068 ulagača koji su barem jednom kupili ili prodali dionicu. Koliko je navedeni broj aktivnih investitora poražavajući pokazuje usporedba sa 2009. kada je njihov broj bio dvostruko veći. Prema podacima depozitorija koji su prikupljeni od Fonda za zaštitu ulagatelja, u trećem tromjesečju 2009. na burzi je bilo 24.460 aktivnih investitora. Inače, članovi SKDD-a (investicijska društva i brokerski odjeli banaka) obvezni su svako tromjesečje uplaćivati doprinos u Fond za zaštitu ulagatelja, a iznos ovisi o broju njihovih aktivnih klijenata.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Besparica i strah

Na Zagrebačkoj burzi u posljednja je tri mjeseca bilo samo 11.068 ulagača koji su barem jednom kupili ili prodali dionicu. Koliko je navedeni broj aktivnih investitora poražavajući pokazuje usporedba sa 2009. kada je njihov broj bio dvostruko veći. Prema podacima depozitorija koji su prikupljeni od Fonda za zaštitu ulagatelja, u trećem tromjesečju 2009. na burzi je bilo 24.460 aktivnih investitora. Inače, članovi SKDD-a (investicijska društva i brokerski odjeli banaka) obvezni su svako tromjesečje uplaćivati doprinos u Fond za zaštitu ulagatelja, a iznos ovisi o broju njihovih aktivnih klijenata.

Besparica i strah

"Ljudi se danas 'zabavljaju' preživljavanjem, a s ulaganjem u nešto rizično, kao što su dionice, uopće se ne zamaraju. Građani ili nemaju novca za ulaganje ili ih je strah ulagati", smatra nezavisni analitičar tržišta kapitala Roman Rinkovec. Goran Vorkapić, direktor Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke, kaže da je u dobrim vremenima na burzi bilo aktivno više od 20.000 ulagača iako ni taj broj nije velik unatoč tomu što je dva i pol puta veći od sadašnjeg. "Broj od 380.000 investitora koji su na burzu bili došli u IPO-u HT-a ne treba uopće razmatrati jer nije riječ o aktivnim ulagačima", kaže Vorkapić. Neaktivnost investitora uzrokovala je izrazito male promete na burzi. Primjerice, 2007. dnevni su prometi redovno bili viši od 50 milijuna kuna, a u posljednjih nekoliko mjeseci rijetko se dogodi da u jednome danu bude premašeno 10 milijuna. "Smanjuje se i broj kompanija na burzi, što zbog stečajeva i preuzimanja, što zbog delistiranja, pa investitori imaju sve manji broj tvrtki na raspolaganju. Tu je uloga i mirovinskih fondova koji aktivno kupuju dionice, što se također odražava na sve manji broj slobodnih vrijednosnica", objašnjava Vorkapić. Izuzetno mala aktivnost investitora odrazila se i na privatne, nebankarske brokerske kuće kojih je 2007. bilo 30. Uključe li se i brokerski odjeli banaka i brokerske kuće koje su banke osnovale, te je godine bilo ukupno 46 brokeraja, a danas prema posljednjim podacima regulatora i burze 31, uključujući i banke te samo 12 nebankarskih brokeraja.

Privatizacija kao okidač

Ipak, broj aktivnih investitora na burzi povremeno se poveća, i to u trenucima kada se na tržištu kapitala pojavi "dobra priča". Tako se broj aktivnih ulagača u jednome trenutku udvostručio; riječ je o posljednjem tromjesečju 2010. kada se na tržištu aktivirao 30.201 ulagač. Okidač je bila Ina, odnosno borba mirovinskih fondova i mađarskog Mola za kupnju tih dionica. Tada je aktivan broj investitora povećan zato što su građani, koji su dionice Ine kupili na IPO-u 2006., a u međuvremenu ih nisu prodali Mađarima u ponudi u rujnu 2008., to na kraju odlučili napraviti krajem 2010. godine. Jedan od okidača za investitore ove je godine bila i najava Vlade o privatizaciji Petrokemije i Croatia osiguranja, no to nije predugo trajalo. Broj aktivnih investitora u prvom tromjesečju ove godine bio je 14.876, odnosno 1200 više u odnosu na posljednji kvartal 2011. godine. "Ipak, vjerujem da će se situacija popraviti, to je neminovno i tada možemo očekivati i rast cijena dionica. Kada će to biti, nemoguće je prognozirati, to ovisi o nizu faktora, a osim situacije u svijetu ponajprije o političarima i tome kada će uspjeti pokrenuti veći investicijski ciklus", zaključuje Vorkapić. 

Autor: Tin Bašić
15. listopad 2012. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close