Croatia Airlinesu prijeti bankrot zbog nepoštivanja ugovora s Airbusom, a na međunarodnom sudu zbog sličnih bi razloga mogla završiti i srpska država. Prošloga se tjedna pisalo o tome da hrvatskom zračnom avioprijevozniku na naplatu stiže račun za ugovor sklopljen 2008. godine. Direktor Croatia Airlinesa mora što prije šefovima Airbusa objasniti da njegova kompanija nema tog novca kojim bi mogla kupiti četiri nova Airbusa A319, vrijedna 175 milijuna dolara, odnosno gotovo milijardu kuna. Nepoštivanje ugovora s Airbusom skupo bi moglo stajati i srbijansku vladu. Naime, Srbija je u arbitražama pred međunarodnim sudovima već izgubila 80,3 milijuna eura, a mogla bi još najmanje 25 milijuna ako Airbus nakon više od 15 godina zatraži sudsku intervenciju zbog neuspješne prodaje osam zrakoplova. Te su letjelice bile naručene još u vrijeme Miloševićeva režima, ali ih srpska strana nikad nije preuzela niti platila, osim 20 milijuna dolara predujma. Riječ je o ugovoru vrijednom pola milijarde dolara. Narudžba je imala političku dimenziju. Milošević je tim ugovorom želio pridobiti Francusku na srpsku stranu u rješavanju sukoba na prostoru bivše SFRJ, ali je potpora izostala. Priča se i da je hrvatska narudžba Airbusovih zrakoplova bila jedan od uvjeta da bivši predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy primi tadašnjeg premijera Ivu Sanadera.

Ina tuži zbog Beopetrola

Sve dosadašnje propuste u sklapanju ugovora s inozemnim kompanijama platili su srpski porezni obveznici kroz državni proračun. Milan Kovačević, konzultant za inozemna ulaganja, tvrdi da Srbija plaća veće troškove nego što bi trebala. Ulagači nemaju povjerenja u srpsko sudstvo pa zaštitu traže pred međunarodnim sudovima. Najviše ugovora izgubila je Agencija za privatizaciju. Jedan od spornih poslova je i prodaja Beopetrola ruskoj kompaniji Lukoil. Riječ je o prodaji benzinskih crpki na koje pravo polaže Ina. Spor se još vodi pred srpskim sudom, ali nije isključeno da Ina zatraži međunarodnu arbitražu bude li nezadovoljna presudom. Vrijednost spora procijenjena je na 180 milijuna eura. Naime, Ina uz potraživanja za prodane benzinske crpke traži i nadoknadu za izgubljenu dobit. Za prodaje Beopetrola Lukoil je tražio da se posljedice spora ne smiju prebaciti na novog vlasnika pa će, dobije li Ina spor, troškove snositi srpski državni proračun.

Sporovi s emigrantima

Prvi veći izgubljeni spor bio je s američkom kompanijom ICN, vlasništvo Milana Panića, američkog državljanina srpskog porijekla, što je Srbiju stajalo 40 milijuna dolara. Izgubljen je spor s još jednim Srbinom koji živi u SAD-u. Agencija za privatizaciju mora isplatiti Srbu Ilića, vlasnika Uniworlda, oštećenog u kupnji agencije Putnik. Izgubljen je i spor s Electronical and Automation corpom, izraelskom offshore kompanijom sa sjedištem u Panami, od koje je zakupljen satelit. Sud u Londonu presudio je da se izraelskoj kompaniji zbog otkaza ugovora plati 35 milijuna eura, ali je tvrtka bila zadovoljena i s isplatom manjeg iznosa.

Sudski procesi

Sporne ceste, mostovi, cijena plina

Pred međunarodnom arbitražom nalazi se i spor s austrijskim konzorcijem Alpina-PORR u vezi s poništenim ugovorom o gradnji autoceste od mađarske granice do Čačka. Sporna je i cijena mosta preko Dunava. Putevi Srbije tvrde da gradnja stoji 50 milijuna, a Alpina traži dvostruko veći iznos. Na vidiku je i spor Srbijagasa s Mađarskom zbog transporta plina preko njezina teritorija jer je srpskoj kompaniji zaračunata 20 posto viša cijena u usporedbi s drugim korisnicima usluga mađarske tvrtke za promet plinom.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života