Kasniji početak javnih investicija, nastavak negativnih kretanja potrošnje kućanstava i nepovoljnija očekivana ekonomska kretanja u okruženju naveli su analitičare središnje banke da ustvrde kako bi u 2012. pad gospodarstva mogao biti i nešto izraženiji od 1,6 posto koliko su predviđali prije samo tri mjeseca.

I za iduću godinu sada imaju manja očekivanja od 1,3 posto iz lipanjskih ocjena, proizlazi iz najnovije HNB-ove analize gospodarskih kretanja. Tjedan dana prije i Misija MMF-a je korigirala naniže svoja očekivanja za Hrvatsku, predviđajući joj sada pad BDP-a 1,5 posto u ovoj te slabašni rast od 0,75 posto u 2013. No, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u utorak se spremno uhvatio za manje 'friške' ocjene Fonda (pad od 1,1%) ističući kako je, eto, MMF potvrdio kako je bio u pravu kad je početkom godine govorio da nas neće snaći 'minus dva' što su predskazivali domaći analitičari. U središnjoj banci pak "privremenu stabilizaciju sezonski prilagođenog BDP-a u drugom kvartalu" pripisuju dobrom početku turističke sezone i blagom povećanju državne potrošnje, ali upozoravaju i da su se robni izvoz i investicije nastavile smanjivati. Naglašavaju i "snažan porast zaliha gotovih proizvoda pri proizvođačima u drugom tromjesečju". Dio porasta proizvodnje očito nije služio namirivanju trenutačne potražnje pa bi kretanja zaliha mogla ograničavati rast industrijske proizvodnje (posredno i BDP) u idućih nekoliko mjeseci. U krizom izrazito pogođenom građevinarstvu u kratkom se roku ne nazire snažniji porast radova.

Kako navode u HNB-u, u prvom polugodištu prosječan je broj kvadrata za koje su izdane dozvole bio čak 26 posto manji nego u drugoj polovini 2011. a kakvo-takvo ohrabrenje je da ih je u drugom kvartalu izdano više nego u prvomu. U odnosu na sumornu sliku u realnom sektoru, punjenje proračuna ide znatno bolje, zahvaljujući promjenama u poreznom sustavu i mjerama za bolju naplatu, odnosno smanjenje porezne evazije. Na razini konsolidirane države prihodi su u 7 mjeseci od lanjskih veći 3,6 posto. No, suprotno planu, rashodi su veći 1,1 posto pa su u ostatku godine potrebne dodatne uštede da bi se ispoštivala zadana fiskalna pravila. Kako ističu u HNB-u, ovu godinu u pogledu kreditne aktivnosti uglavnom obilježava stagnacija. Kad se isključi utjecaj tečaja i prijenosa zaduženja brodogradilišta na državu, krediti poduzećima krajem kolovoza su manji za 0,3 a krediti stanovništvu 1,1 posto nego na kraju prošle godine.