Europa mora uložiti veće napore kako bi prevladala fiskalnu krizu koja izaziva dodatne pritiske na ionako prenapregnut globalni financijski sustav, upozorio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF).

Europski dužnosnici poduzeli su proteklih mjeseci niz važnih koraka kako bi obnovili povjerenje tržišta i vratili povjerenje u eurozonu. Tako je Europska središnja banka (ECB) u rujnu najavila kupnju obveznica zemalja eurozone kako bi se snizili troškovi njihova zaduživanja. U MMF-u upozoravaju da su potrebne dodatne mjere kako bi se vratilo povjerenje tržišta jer će se u protivnom Europa suočiti s ubrzanim procesom razduživanja, što bi pak povećalo rizik nestašice kredita jer bi banke smanjile kreditiranje a rezultat bi bila recesija.

Ako se na političkoj razini hitno ne poduzmu dodatne odlučne mjere, pojačani pritisak na banke u Europi mogao bi potaknuti proces razduživanja u ukupnom iznosu od 2.800 milijardi dolara do kraja iduće godine. U travnju je MMF odgovarajući iznos procijenio na 2.600 milijardi dolara. "Usprkos brojnim već poduzetim važnim koracima na političkoj razini, zacrtane su mjere i dalje nepotpune u ključnim aspektima, što izlaže eurozonu prijetnji pojačanog odljeva kapitala, strahu od raspada i padu gospodarske aktivnosti", stoji u MMF-ovu izvješću.

U skupini gospodarstava u nastajanju MMF kao najranjiviju skupinu izdvaja zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, zbog izravne povezanosti sa zapadnom Europom i problema koje dijele s rubnim članicama eurozone. "Ahilova je peta brojnih gospodarstava srednje i istočne Europe bankovni sustav koji muku muči s pritiscima razduživanja, pogoršanjem kvalitete imovine i sporim rastom", konstatiraju u MMF-u.

Daljnje pogoršanje krize u eurozoni najveći je rizik za stabilnost svjetskog financijskog sustava, zaključuju. Napominju ipak i da su izvor zabrinutosti i rastuće neravnoteže u drugim dijelovima svijeta. Tako ističu da Sjedinjenim Državama i Japanu prijete ozbiljne fiskalne teškoće koje bi, ako ne budu otklonjene, također mogle destabilizirati svjetski financijski sustav, kaže se nadalje u budno praćenom Izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti. "Obje zemlje trebaju donijeti srednjoročne planove smanjenja deficita kako bi očuvale rast i stekle povjerenje financijskih tržišta", sugerira se u tom izvješću.