Potpora gradnji dvadesetak poslovnih zona i parkova na površini od 1100 hektara radi poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Istarskoj županiji jedan je od pravaca gospodarskog razvoja do kraja ovog desetljeća, kojim se stimulira novo zapošljavanje, ali i kontrolira održivi regionalni razvoj. Dosad je u uređenje prostora i komunalnu infrastrukturu u poslovnim zonama uloženo osamdesetak milijuna kuna (62 posto gradovi i općine, 21 posto Županija i 14 posto Ministarstvo gospodarstva). U ovoj godini Ministarstvo gospodarstva i Županija osigurali su po tri milijuna kuna, a očekuju se i dodatna sredstva. Gradovi i općine stalno ulažu prema potrebi, odnosno svojim razvojnim programima. Sve aktivnosti na gradnji poslovnih zona koordinira Istarska razvojna agencija (IDA), koja informira i educira sadašnje i buduće poduzetnike, te zajedno s poslovnim bankama i svojim garancijskim fondom osigurava im kreditne linije.

Zona Tizon
Najnovija, tek prostorno definirana i ujedno i najveća poslovna zona Tizon, nedaleko od Vodnjana, zaprima 400 hektara, a za nju je građen i posebni odvojak Istarskog ipsilona. U zoni Tizon predviđen je poslovni park, niz poduzetničkih zona i prostor za održavanje gospodarskih sajmova, što je dosad bio veliki problem za pulsko i istarsko gospodarstvo (pa su se pojedine sajmene priredbe održavale po hotelima, sportskim dvoranama). Novu poslovnu zonu Tizon zapravo formira grad Vodnjan jer ona u Galižani, podignuta na osnovi prostornog plana iz 1987. na 18,5 hektara, s 22 gospodarska subjekta i 250 zaposlenika, postaje pomalo pretijesnom i može primiti tek još nekoliko poduzeća s najviše 150 zaposlenih. Tu svoj biznis ostvaruju velikim dijelom kooperanti Uljanika, metaloprerađivači, plastičari, te nekoliko proizvođača građevinskog materijala. Najviše poslovnih zona niklo je na Labinštini, što organizirano, što spontano, koja je i najviše stradala pretvorbom i privatizacijom devedesetih. Uz gašenje ugljenokopa nestali su i deseci industrijskih pogona podignutih u programu njihove supstitucije, a više tisuća radnika našlo se na ulici. Neki su posao potražili izvan granica zemlje, a rjeđi su se ohrabrili na samozapošljavanje, odnosno otisnuli se u privatni biznis. Tako se u industrijskom kompleksu Dubrova, gdje su svojevremeno bile tvornice igračaka, plovila, motokultivatora, danas proizvode mobil homovi za potrebe turizma, autodijelovi i poljoprivredni strojevi, prerađuje plastika. Novoformirana je i zona Vinež na 20 hektara s potpuno uređenom infrastrukturom. Tamo već djeluje 13 poduzeća sa 200 zaposlenih, a zbog velikog interesa razmišlja se i o njenu proširenju. U Vinež, uz ulaganje 17 milijuna eura, upravo dolazi i Beneton. Na Labinštini, u području nekadašnje tvornice keramičkih pločica i rudarskog okna, formira se također nova poslovna zona Pićan, u koju dolazi danski proizvođač kamene vune Roockwol s investicijom od 75 milijuna eura u prvoj fazi i zapošljavanjem 130 radnika u neposrednoj proizvodnji i barem još toliko u pratećim djelatnostima.

Novigrad – Fattorijeva meka
Pićanština inače ima osamdesetak malih i srednjih poduzetnika i mnogi od njih čekaju uređenje ove zone u koju namjeravaju preseliti svoje pogone. Novigrad je među prvim gradovima u Istri sustavno krenuo u opremanje prostora za poslovnu zonu još prije desetak godina. Međutim, već se pokazalo da je deset hektara bilo premalo jer se uz pet postojećih poduzetnika koji zapošljavaju 220 radnika priprema i osam novih pa se zona proširuje za 3,5 hektara površine. U tu je zonu prvi stigao danas poznati i vrlo uspješni poduzetnik Roberto Fattori, prošlogodišnji CROMIN poduzetnik godine, koji je otišao u Italiju trbuhom za kruhom, vratio se za koju godinu s vizijom da i on od radnika može postati poduzetnikom, počeo uz potporu grada, a danas u zoni Vidal gradi treću tvornicu. Zahvaljujući prije svega vlastitoj inventivnosti, ali i pozitivnom okruženju i podršci na koju je naišao u svom gradu, koji je na vrijeme uočio da takav potencijal treba podržati i potpomognuti upravo kroz logistiku kakva je uređena poslovna zona, Fattori optimistično snuje nove poslove i nova tržišta. Sve poduzetničke zone u Istri nisu, naravno, iste razine izgrađenosati, u nekima pravi posao tek predstoji, ali je važno da propali industrijski giganti poput Pazinke, Prvomajske, Siporeksa, brojnih PIK-ova, ugljenokopa i drugih poduzeća, koja su zapošljavala tisuće radnika, u njima postupno nalaze kompenzaciju u malom i srednjem poduzetništvu.

Fattori se okreće turizmu

Najpoznatija i prva Fatttorijeva tvrtka je Vision u kojoj je u Italiji i započeo karijeru, najprije kao radnik, generalni uvoznik i zastupnik tvornice naočala i okvira za naočale za Hrvatsku, BiH, Makedoniju sa 33 milijuna prometa lani i 18 zaposlenih. Zatim je krenula i proizvodnja, također s inopartnerom, futrola za naočale sa 40 zaposlenih pa gradnja tvornice Solaris za proizvodnju solarnih fotonaponskih modula sa 80 zaposlenih. Poslovi su se toliko proširili, a kapital narastao da je poduzetnik Fattori počeo ulagati u nekretnine, a kaže da okreće i novu poslovnu stranicu, prema turizmu visoke kategorije.

Stare i nove poslovne zone

Labinci kod Poreča u kojoj na 15 hektara djeluje osam poduzeća sa 82 radnika, a još se 18 poduzetnika priprema za ulazak u poduzetničku zonu.
Zona Žminj na 26 hektara, sa 10 poduzetnika i 120 radnika i uglavnom proizvodnim pogonima
Zona Ciburi kod Pazina na 25 hektara i s osam poduzetnika
Bibići kod Svetvinčenta na 3,2 hektara i šest poduzetnika, a pet ih se priprema na ulazak
Buzeština ima dvije poduzetničke zone – Mažinjica na 28 hektara ima 15 poduzeća sa 270 radnika, a u pripremi je deset novih sa još 100 zaposlenih i Mala Huba na 15 hektara sa 7 poduzetnika i 150 zaposlenih i osam u pripremi sa još 100 zaposlenih
Od sagrađenih i napučenih zona tu su još Butori kod Tinjana, Neon kod Vrsara, pulski aerodrom, Raša, Lupoglav, Gripole i Spina kod Rovinja, Višnjan, Buje, Buići kod Poreča te Ungarija kod Umaga

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište