Europske banke prikupile su od lanjskog prosinca do lipnja ove godine više od 200 milijardi eura novog kapitala za potrebe zaštite od eventualnih budućih finacijskih kriza, utvrdila je u zaključnom izvješću o dokapitalizaciji Europska agencija za banke (EBA).

EBA je objavila da je 27 banaka, kojima je u prosincu 2011. preporučila da povećaju kapital, do kraja lipnja pribavilo ukupno 116 milijardi eura kako bi ispunile zahtjev regulatora o potrebnom udjelu najkvalitetnijeg kapitala od najmanje devet posto.
Izvješće je obuhvatilo ukupno 71 banku, ali je šest grčkih banaka potom tretirano zasebno, s obzirom na međunarodni program pomoći za Grčku, a još četiri banke u međuvremenu su podvrgnute opsežnom programu preustroja pa je broj banaka u zaključnom EBA-inom izvješću sveden na 61.

EBA je u prosincu utvrdila da 37 od 71 testirane banke mora namaknuti ukupno 114,7 milijardi eura. U srpnju je izvijestila da njih 27 nedostaje još 76 milijardi eura. Dodatni kapital, u ukupnom iznosu od 47 milijardi eura, pribavile su i 34 banke koje to nisu bile dužne učiniti, izvijestila je EBA. Ukupni iznos dokapitalizacije od 200 milijardi eura obuhvaća i kapitalne injekcije ubrizgane u posrnule grčke i španjolske banke.

"Ukupno gledano, dokapitalizacija je rezultirala povećanjem kapitalnih pozicija banaka za više od 200 milijardi eura. U skladu s preporukama, povećanje kapitala nije izravno dovelo do značajnijeg pada kreditnih plasmana prema realnom gospodarstvu", navodi se u EBA-inom priopćenju. U zaključnom je izvješću EBA utvrdila i da je u skupini od 27 banaka koje su morale pribaviti dodatni kapital prosječna stopa adekvatnosti kapitala (Core Tier 1) u prosjeku iznosila 9,7 posto. U skupini preostale 34 banke koje nisu morale provoditi dokapitalizaciju ona je iznosila 11,5 posto.

Propisanu stopu adekvatnosti kapitala nisu uspjele dosegnuti talijanska banka Monte dei Paschi di Siena, najstarija banka na svijetu, te slovenska Nova kreditna banka Maribor i dvije ciparske banke. EBA nalaže da kapitalna adekvatnost (CT1) iznosi najmanje devet posto, dok se prema setu bankovnih propisa pod nazivom Basel III, donesenom nakon teške globalne financijske krize od 2007. do 2009., zahtijeva 7,0 posto.

"Europske banke ostvarile su značajan napredak u povećanju kapitalnih pozicija i u jačanju ukupne otpornosti europskog bankovnog sustava. Sada su u puno boljoj poziciji da financiraju realno gospodarstvo, no moraju nastaviti putem koji je skiciralo novo regulatorno okruženje", kazao je čelnik EBA-e Andrea Enria u izvješću.