Zahvaljujući prvenstveno rastu cijene nafte, naftna kompanija Petrol je s 420,2 milijardi tolara (1,75 mlrd EUR) uspio skinuti s trona Mercator kao slovensku kompaniju s najvećim prihodima u 2005. godini, stoji u prilogu TOP 101 ljubljanskog dnevnika Finance. Najveći slovenski trgovac Mercator s 419 milijardi zaostaje po prihodima od prodaje za čak milijardu tolara (4,2 milijuna eura), dok je na trećem mjestu već više godina za redom Gorenje s ostvarenih 243 milijarde tolara. S druge strane, najveću je čistu dobit ostvarila Krka, čak 23,319 milijardi tolara ili 97 milijuna eura. Drugi je po čistoj dobiti Telekom Slovenije, s ostvarenih 22,997 milijardi tolara, dok je treća kompanija na listi druga slovenska farmaceutska kompanija Lek s ostvarenih 20,040 milijardi tolara.

Krka s najvećom dobiti
Kada se u kriterije uspješnosti poslovanja neke kompanije uključe i veličina kapitala, prihodi dosegnuti na stranim tržištima, dobit iz poslovanja i čista dobit, na vrhu slovenske ljestvice najuspješnijih i dalje je Mercator. Prema čistoj dobiti i dobiti iz poslovanja najveća je Krka, s najviše je kapitala raspolagala grupa Holdinga slovenskih elektrana, a najviše je zaposlenih imao opet Mercator s 16096 zaposlenih. Vlasnička premreženost slovenskog gospodarstva sve je impresivnija, najveće skokove neka poduzeća imaju zahvaliti upravo preuzimanjima, nasuprot organskom rastu, pa je tako Pivovarna Laško, koja je pripojila grupu Pivovarne Union ostvarila najveći rast prihoda i na listi TOP 101 skočila čak 19 mjesta. Drugi je bio koparski Istrabenz koji je pripajanjem Droga Kolinske skočio za 18 mjesta na ljestvici najuspješnijih, dok je treći najveći rast među preuzimačima zabilježio Autocommerce koji je priključio AdriaMobil, i na listi se popeo za 3 mjesta. Od kompanija koje su značajan rast ostvarile organski, treba istaknuti Cimos. Prema mišljenju nekih slovenskih analitičara, Istrabenz je ogledni primjer tog klasičnog problema, jer uz rast profita, rezultat preuzimanja je i rast obveza. Korist od preuzimanja pokazat će se tek kad kad isteknu obveze, a do tog roka je moguće kako da se ulaganje, bez rada na poboljšanju P/E (cijene i zarade) odnosa, pokaže neisplativim. Ipak, ne može se zbog toga optužiti optužiti Istrabenz za promašeno ulaganje, jer stjecanje udjela u Mercatoru zasigurno nije bio krivi potez uprave. Kao i hrvatske, slovenske su kompanije tradicionalno vezane za tržište zemalja bivše Jugoslavije, ali u zadnje vrijeme sve su više prisiljene plasirati svoje proizvode i usluge na udaljenija tržišta, kako bi u globaliziranoj ekonomiji uspjele zadržati zadovoljavajuće stope rasta i profitabilnosti. S druge strane, neki su, poput Droga Kolinske prisiljeni izboriti se za status domaćeg proizvođača na tržištima bivše Jugoslavije. Što se investicijskog okruženja tiče, jedina stvar kojoj se slovenski ulagači sada mogu veseliti je konačan izlazak Telekoma Slovenije na Ljubljansku burzu, kaže voditelj odjela upravljanjem investicijskih fondova mariborske Probanke DZU Gregor Krajnc. Prema njemu, Slovenija je već sada u zadnjoj, zreloj fazi rasta tržišta, dok je samo donedavno bila ‘buy market’. Dionice su većinom precijenjene, pa tako slovenski fondovi i ne ulažu prevelik dio svojeg novca na domaćem tržištu.

Nezanimljiva burza
Svi su relevantni igrači u Sloveniji već dvije godine svjesni činjenice da je tržište u zreloj fazi, pa su čak i dionice poput Luke Koper i Istrabenza koje su zadnje rasle sad već zabliježile korekcije. U skladu s pokazateljima TOP 101 govori i Krajnc: “Samo je Krka stvarno bitna”. Ostvarila je značajan rast na svim tržištima na kojima posluje, posebno u istočnoj Europi i Rusiji, gdje je ostvarena najveća ekspanzija prošle godine. Cijena dionice jedna je od rijetkih koja na tom zasićenom i preskupom tržištu odražava stvarnu vrijednost kompanije. Na Ljubljanskoj burzi jednostavno nema zvijezda, kompanije na burzi stagniraju. O perspektivama kompanija Krajnc kaže: “Neće se dogoditi ništa, ne očekuje se ništa. Slovenija sada nije zanimljiva za ulaganje”.

U inozemstvu najjači Lek
U Hrvatskoj Mercator, kompanija na koju otpada čak 28 posto slovenskih stranih ulaganja ukupne visine 192,7 milijardi tolara zapošljava 1531 radnika. Vrijednost ulaganja Mercatora u inozemstvu nadmašuje 54,6 milijardi tolara. Broj od 1531 radnika skoro je tri puta veći od broja radnika koje u Srbiji zapošljava Impol Seval. Deset najvećih slovenskih kompanija u inozemstvu je zapošljavalo 5400 ljudi, od čega su tri četvrtine očekivano u zemljama nekadašnje Jugoslavije. Među slovenskim kompanijamau inozemstvu najviše ih se bavi prodajom slovesnskih proizvoda ili nabavkom i uvozom robe za slovnesko tržište. Tako je Petrolov Cypet-trade sa samo dvoje zaposlenih ostvario 126 milijardi tolara prihoda. Najveće proizvodno poduzeće u inozemstvu ima Lek, to je poljski Lek S.A. koji je lani ostvario 51,1 milijardu tolara prihoda.