Na međunarodnim tržištima obveznica, za razliku od kontinuiranog pada cijena koji je bio prisutan cijelu tekuću godinu, puna dva mjeseca trajao je obrat trenda u kojem su prinosi postigli svoje nove najniže višemjesečne vrijednosti, unatoč tome što je Europska središnja banka (ECB) usred ciklusa dizanja kamatnih stopa. Međutim, oštri pad prinosa u navedenom razdoblju ipak navodi na moguću korekciju i realiziranje profita čemu poticaj daju dužnosnici središnjih banaka stajalištem da borba protiv inflacije još traje.Naime, europske monetarne vlasti s osobitom pozornošću prate prisutne inflacijske pritiske (proizašle poglavito iz rastućih cijena energenata i robe široke potrošnje, tzv. commodities) te su odlučne u namjeri da ne dopuste nekontrolirani rast cijena.

Održiv rast Eurozone
Time se osigurava dugoročno održiv rast i zaposlenost unatoč opasnosti da se ugrozi gospodarski oporavak eurozone kako navodi guverner Trichet. Također, razina rasta monetarnog agregata M3 u sustavu znatno više od projiciranih 4,50 posto navodi ECB na oprez kad je inflacija u pitanju. Tako je ECB prethodne projekcije gospodarskog rasta i inflacije za europsko gospodarstvo, kako za tekuću godinu, tako i za 2007, revidirao na veće vrijednosti čime dobiva manevarski prostor za provedbu svoje restriktivne politike kojom nastoji inflaciju vratiti unutar zadanog okvira od 2 posto. Dužnosnici ECB-a stoga smatraju da su tržišne kamatne stope i dalje poticajne za gospodarstvo što potvrđuje GDP za drugi kvartal, koji je rastao najviše u zadnjih 6 godina (prestigavši čak i američki gospodarski rast za spomenuto razdoblje). Sve navedeno za posljedicu je imalo da se ubrzalo dizanje kamatne stope, s tri na svaka dva mjeseca u ciklusu. Time tržište s visokom pouzdanošću računa na još dva koraka po 0,25 baznih bodova (u listopadu i prosincu) čime bi referentna kamatna stopa u eurozoni iznosila 3,50 posto na kraju godine. Sve navedeno dovelo je i do sužavanja spreada, između 10-godišnje njemačke i američke državne obveznice koji je pao ispod 100, za razliku od stabilnih 110 baznih bodova tijekom godine, a očekuje se i daljnje sužavanje!? Ipak, gospodarstvo eurozone zbog svojih strukturnih slabosti teško da može nastaviti rasti snažnijim zamahom. Stoga je tržište mišljenja da je prethodnim kvartalom zapravo dostignut vrhunac nakon kojeg slijedi usporavanje. Također, ojačali euro od 8 posto u odnosu na dolar negativno pridonosi izvozno orijentiranom gospodarstvu eurozone i posljedično potencijalu gospodarskog rasta (smatra se da rast eura prema dolaru za 3 posto na gospodarstvo ima ekvivalentan učinak dizanju kamatne stope od strane ECB-a za 0,50 posto). Dodatno tome, rast cijena energenata i povećanje PDV-a u Njemačkoj negativno utječu na gospodarsku aktivnost, kao i poskupljenje novca zbog politike dizanja kamatnih stopa. Osim spomenutih rizika, usporavanje američkog gospodarstva, iz kojeg proizlazi niža potražnja, također ne donosi pozitivan utjecaj na rast gospodarstva. S druge strane Atlantika, američka središnja banka (FED) napravila je stanku nakon 17 uzastopnih restriktivnih koraka. S obzirom na očito usporavanje gospodarstva (koje se očituje u tržištu nekretnina s negativnim utjecajem na potrošače, tržištu rada, nižim stopama gospodarskog rasta te kao posljedice i nižom inflacijom), čini se da je FED ispravno postupio zadržavši kamatnu stopu na istoj razini, a po svemu sudeći, niti na idućem sastanku neće doći do promjene.

Pad prinosa u SAD-u
Dužnosnici FED-a, naime, smatraju da je sada veći rizik od pretjeranog dizanja kamatne stope i zagušenja gospodarstva nego od stanke i mogućeg rasta inflacije. Također treba uzeti u obzir i utjecaj dosadašnjih restriktivnih koraka koji se još u potpunosti nisu odrazili na gospodarstvo. U takvim okolnostima tržišni prinosi na američke državne obveznice oštro su pali, ostvarivši najniže petomjesečne vrijednosti, dok je krivulja prinosa inverzna (veći prinos na kraćem dospijeću nego na dužem). Time mnogi smatraju da je FED završio s kampanjom obuzdavanja inflacije te da bi početkom iduće godine mogao započeti novi ciklus rezanja kamatnih stopa. Međutim, dužnosnici središnje banke naglašavaju svoju usmjerenost na pokazatelje inflacije i gospodarskih kretanja o kojima će ovisiti budući potezi.

Đuro Lobaš, Fixed Income desk
Sektor Riznice i Investicijskog bankarstva RBA

Skromno ljeto na domaćem tržištu
Na domaćem tržištu, ovih ljetnih mjeseci tržište je bilo najvećim dijelom vrlo mirno, sa skromnim iznosima trgovanja. Krajem srpnja Metronet se zadužio u iznosu od 120 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 8,50% na dospijeće od 3 godine, čime je postignut spread na interpoliranu državnu obveznicu od 400 baznih bodova. Kunska izdanja državnih obeznica bilježila su kontinuiran rast prinosa, dok su obveznice s valutnom klauzulom, uz povoljne inozemne utjecaje te rast međubankarskog tečaja, ostvarile rast cijene i sužavanje spreada na referentnu swap krivulju da bi zbog prodajnih aktivnosti krajem kolovoza došlo do njegova ponovnog blažeg širenja.