Mnogi domaći poduzetnici koji posluju s inozemstvom, bilo da su uvoznici ili izvoznici, gotovo svakodnevno plaćaju svoje obveze slanjem novca izvan granica, a to iziskuje i dodatne troškove. Sve ovisi o tome o kojim je iznosima riječ, što određuje i visinu naknade, te je li klijent banke ugovorio plaćanje u komercijalnom ugovoru koji je zaključio s inozemnim partnerom i slično. Izvoznici u Erste banci naplaćuju robu ili uslugu od inozemnog partnera tako da pošalje bezgotovinsku uplatu preko svoje poslovne banke na SWIFT adresu Erste banke u korist deviznog računa izvoznika koji je naveden u konstrukciji IBAN broja. Naknada koju banka obračunava za obradu naloga naplate iznosi 0,3 posto od vrijednosti naloga ili minimalno 60 kuna. “Uvoznici plaćaju robu ili uslugu inozemnom partneru na način da banci zadaju platni nalog s precizno navedenim podacima potrebnim za obradu naloga u međunarodnom platnom prometu”, poručuju nam iz Erste banke. Poduzetnici pak mogu birati i transakcije provesti ili dostavom naloga u poslovnicu ili u elektroničkom obliku korištenjem e-bankarstva.
Internet ili Narodne novine
Ako se koristi e-bankarstvo, u Zagrebačkoj banci se naknada za međunarodne platne transakcije obračunava i naplaćuje odmah nakon provođenja svake platne transakcije tako da se tereti račun klijenta a da klijent ne treba sam uplaćivati naknadu. Ako plaća papirnatim nalogom, kao što se to radi u Hypo Alpe-Adria banci, klijent u Narodnim novinama može kupiti obrazac naloga HUB3. “Klijenti naloge mogu dostavljati ili direktno u odjel platnog prometa ili preko naših poslovnica. Nalog mora biti ispostavljen u originalu, ispravno popunjen i ovjeren od osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu koji je naveden kao račun pokrića plaćanja”, objašnjava Danijela Stojaković, voditeljica platnog prometa u Hypo banci. Ističe kako postoje tri troškovne mogućnosti: SHA (share), OUR i BEN (beneficiary). “SHA znači da nalogodavatelj i korisnik plaćanja snose troškove, i to svaki od svog pružatelja plaćanja. U slučaju našega klijenta, ako se radi o plaćanju u inozemstvo, naknada bi bila 0,30 posto od iznosa plaćanja, odnosno 15 eura minimalno i 700 eura maksimalno”, kaže Stojaković. OUR je slučaj da nalogodavatelj snosi sve troškove plaćanja. “Konkretno to znači naknada SHA plus troškovi banke korisnika sredstava. U slučaju BEN (beneficiary) sve troškove snosi korisnik plaćanja”, kaže Stojaković. Ako njihov klijent zadaje nalog za plaćanje u iznosu od primjerice 1000 eura, a naknada iznosi 15 eura, tada će iznos plaćanja u inozemstvo iznositi 985 eura. “Znači, banka nalogodavatelja će od iznosa plaćanja oduzeti iznos naknada. Primatelj plaćanja će dobiti taj umanjeni iznos te će još sukladno tarifi svoje banke platiti naknadu za obradu priljeva”, zaključuje Stojaković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu