Nova pravila koja će povećati trenutne razine kapitala banaka i pojačati amortizere u nedostatku likvidnosti, poznate kao Basel III, neće znatnije smanjiti kreditiranje ili naštetiti globalnoj ekonomiji. Pokazala je to studija Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) koja je objavljena ovoga tjedna. Studija tvrdi da su strahovi među financijskim institucijama zbog uvođenja novih kapitalnih zahtjeva Basela III kao što su povećanje osiguranih depozita te pooštravanja pravila o derivativima prenapuhana, piše Financijal Times.

Mogu to podnijeti
“Čini se da banke imaju sposobnost prilagoditi se regulatornim promjenama bez poteza koji bi naštetili širem gospodarstvu”, stoji u studiji koju su napisali André Oliveira Santos, ekonomist u MMF-u, i Douglas Elliott s instituta Brookings. Ističu da banke već sada povećavaju kapitalnu bazu zbog svjetske financijske krize i trebale bi biti sposobne apsorbirati nešto više troškove. Studija procjenjuje kako će rast troškova regulacije dugoročno povećati prosječne kamatne stope banaka u prosjeku za 28 baznih bodova u Americi, 17 baznih bodova u Europi i osam bodova u Japanu. Nova pravila, koja pooštravaju zahtjeve za kapitalom i likvidnosti, banke su oštro kritizirale tvrdeći da će posljedica biti smanjen plasman kredita, a samim time i gospodarski rast. Primjerice, prošle je godine Jamie Dimon, čelni čovjek JPMorgan Chasea, kazao da je Basel II “protumerički”. Također Institut za međunarodne financije smatra da će Basel III smanjiti svjetski BDP za 3,2 posto do 2015. godine i povećati kamatne stope za petpostotnih bodova u SAD-u i Europi. Ipak, bit će i kratkoročnoga dodatnog troška, priznaju u MMF-u. Studija pokazuje da će nastati dodatni tranzicijski troškovi s obzirom na to da će banke povećavati kapital i likvidnost. Što se tiče Hrvatske, bankovni je sustav visokokapitaliziran vrlo kvalitetnim instrumentima.

HNB: Hrvatska je spremna
Primjena novih pravila u sklopu Basela III na razini svih kreditnih institucija dovela bi do veće stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala u odnosu na postojeću regulativu, stav je to Hrvatske narodne banke. U odnosu na sadašnjih 19,2 posto stopa bi porasla na 19,7 posto, kažu u HNB-u.