Potencijal zdravstvenog turizma u Hrvatskoj je nešto o čemu se već godinama govori, ali sustavnih projekata nema. Privlačenje zdravstvenih turista i dalje je prepušteno pojedincima koji svoje vizije pretvaraju u stvarnost. Nedavno je u Opatiji promoviran poslijediplomski interdisciplinarni specijalistički studij Zdravstveni turizam, a na promociji su bili i ministar zdravlja Rajko Ostojić, ministar turizma Veljko Ostojić i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Sva trojica složila su se da je zdravstveni turizam nedovoljno iskorišten ekonomski potencijal te da je nužna suradnja triju ministarstava i izrada zajedničke strategije o zdravstvenom turizmu. Ministar Veljko Ostojić naglasio je da je upravo zdravstveni turizam jedna od logičnih niša za ovu regiju, a u vidu treba imati i to što godišnje 150.000 njemačkih državljana odlazi u mirovinu te da Hrvatska iduće godine ulazi u Europsku uniju.

Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifičnih oblika turizma koji podrazumijeva korištenje komparativnih prirodnih i ljekovitih prednosti uvjetovanih klimom radi očuvanja i unapređenja zdravlja te poboljšanja kvalitete života. Posljednjih godina najveći zagovornik razvoja zdravstvenog turizma je zagrebački oftalmolog Nikica Gabrić, vlasnik klinike Svjetlost, koji Hrvatsku vidi kao europsku Floridu. Gabrić smatra da Hrvatska od turizma zarađuje ispod realnih mogućnosti te da je potrebno razviti strategiju investiranja, promijeniti neke zakone i napokon početi turiste u Hrvatsku privlačiti i zimi. Gabrić ističe da se u svijetu godišnje na zdravstvenom turizmu zarađuje više od 100 milijuna dolara, a Hrvatska bi sa svojim resursima, prirodnim ljepotama i nadograđenom ponudom mogla zarađivati više od tri milijarde kuna godišnje. Danas Hrvatska u tom turističkom segmentu ostvaruje svega 200.000 noćenja, a primjerice susjedna Slovenija ostvaruje više od tri milijuna noćenja. Nužne pretpostavke za razvoj ove vrste turizma su promjena zakonske regulative, smatra Gabrić, poput one koja strancima ograničava boravak u našoj zemlji na samo 90 dana u kontinuitetu. Gabrić ističe kako treba razmisliti i o tome da je PDV za hotelijere jednak u ljetnim i zimskim mjesecima što nije poticajno za smišljanje novih aranžmana, pa su stoga hoteli zimi uglavnom prazni. S druge strane, smatra Gabrić, europskim turistima, odnosno pacijentima možemo ponuditi niže cijene zahvata, ugodnu klimu i blagodati Jadrana. No Gabrić upozorava na tromu i sporu birokraciju koja zaustavlja investicije.

Problem je i što Hrvatska nije iskoristila pretpristupne fondove Europske unije namijenjene turizmu. Naime, za razvoj poslovne infrastrukture u aktivnom, kulturnom i zdravstvenom turizmu u okviru operativnog programa za regionalnu konkurentnost IPA od 2007. do 1. srpnja 2013. godine Hrvatskoj je na raspolaganju 96 milijuna eura koji do sada zbog nedovoljna planiranja i koordinacije nisu dovoljno iskorišteni. U sklopu europskoga Programa za regionalnu konkurentnost EFRR prije svega će se financirati projekti uvođenja novih tehnologija, odnosno modernizacije, izgradnje ili dogradnje smještajnih kapaciteta, tematskih parkova, wellnessa, igrališta za golf, bazena, vučnica te za revitalizaciju kulturnih dobara i njihove prenamjene u turističke svrhe. Sufinancirat će se i turistički projekti vrijednosti od 200.000 do 7,5 milijuna eura, a 20 milijuna eura moći će se iskoristiti za kongresne centre, parkirališta, plaže i parkove. Taj se novac trebao privući kvalitetnim projektima prije ulaska u EU jer nakon ulaska taj novac više neće biti dostupan. Hrvatska u zdravstvenom i wellness turizmu ima izuzetno velike potencijale koji za sada nisu dovoljno iskorišteni, istaknuto je i na 2. konferenciji industrije zdravstvenog turizma održanoj u lipnju u organizaciji Sektora za turizam HGK i stručne revije Ugostiteljstvo i turizam. Wellness centri, rečeno je, postali su sastavni dio usluga brojnih naših hotela viših kategorija te ih je 89, a prije desetak godina bilo ih je svega pet. Neosporno je da wellness usluge produljuju sezonu, rečeno je, što je jedan od strateških ciljeva te pritom snažno utječu na formiranje doživljaja turista o pojedinoj destinaciji, što je svjetski trend, a to se skladno nadopunjuje s ostalim turističkim granama kao što je, primjerice, kulturni turizam.