Francuski predsjednik François Hollande ne odustaje od radikalnog potez kako bi spasio javne financije – uvođenje poreza za bogate. Riječ je o jednom od temelja njegove predizborne kampanje bio takva, što mu je na krju i pomoglo da svrgne rivala Nicolasa Sarkozyja, no dosad nije bilo jasno na koji način bi se taj porez proveo.

Naime, iduće bi godine svaki Francuz koji godišnje ima prihod veći od milijun eura mogao platiti “harač” od čak 75 posto. Hollande si je dao dvije godine tijekom kojih želi preokrenuti francusku ekomoniju, koliko bi uostalom i trajao ovaj namet, no najnoviji pokazatelji ne idu mu u prilog. Procjene ukazuju da će u ovoj godini rast francuskog gospodarstva biti nešto iznad nule, a iduće oko 0,8 posto. “Neću u četiri mjeseca napraviti ono što su moji prethodnici nisu napravili u deset godina. No u borbenom sam načinu rada”, izjavio je Hollande. Istaknuo je da će vlada ovoga mjeseca predložiti proračun u kojemu će biti stavka prema kojoj će se prikupiti 20 milijardi eura temeljem novih poreza, a dodatnih deset milijardi uštedit će se rezanjem troškova. Hollande je objasnio kako u državnoj blagajni misli zakrpati rupu od oko 30 milijardi eura. Rast osobnih poreza pridonijet će u jednoj trećini iznosa proračunskog manjka. Druga trećina “svalit” će se na poduzetnike, a ostatak ide na račun rezanja troškova. No namjera francuskog predsjednika da teret krize više podnesu oni koji više zarađuju, neće biti dobro prihvaćena. Jedan od najbogatijih Francuza, Bernard Arnault koji je vlasnik LVMH-a, najveća je svjetske kompanije u segmente prodaje luksuzne robe, najavio je da će tražiti državljanstvo Belgije. Iako je Arnault poručio kako je traženje belgijskog državljanstva potaknuto osobnim poslovnim interesima u toj državi, pokrenuo je veliku javnu raspravu o tome hoće li zbog bijega od “masnog” oporezivanja doći do velikog egzodusa bogataša iz Francuske i o tome kakve bi mogle biti dugoročne posljedice takvoga poreza po gospodarstvo.