Hrvatska će sljedeće godine postati 28 članica Europske unije čime će i njezini državljani postati konkurentniji na europskom tržištu rada. No, situacija na tržištu EU nije nimalo idilična, u nekim zemljama i daleko je od toga, pogotovo kada se radi o zapošljavanju mladih kadrova. Kakva je pespektiva hrvatskih radnika te kako prepoznati i kako iskoristiti prilike koje im se nude, razgovarali smo s Walterom Reiterom, suvlasnikom instituta L&R za socijalna istraživanja iz Beča. Kao stručnjak za europsko tržište rada i strukturne fondove EU Reiter će biti i gost konferencije HR Arena 2012. koja se u organizaciji Info Arene, a pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika održava 18. i 19. rujna u hotelu Westin Zagreb.

Kakva je trenutna situaciju na europskom tržištu rada?
Zbog financijske i ekonomske krize gospodarski uvjeti općenito nisu dobri, iako postoje izvanredne razlike između pojedinih skupina zemalja članica. To znači da se već visoka stopa nezaposlenosti neće promijeniti u budućnosti pa ni povećanje zaposlenosti neće biti uspješno. Ako povećanje i postoji, uglavnom se radi o ugovorima na određeno ili honorarnim poslovima. Znači, zapravo se širi nesiguran dio tržišta rada. Za tvrtke je to možda prigodan način da se prilagode nesigurnim uvjetima na tržištu, međutim, za ozbiljne poslodavce ovakav način zapošljavanja povezan je sa slabom dobiti i nestabilnom perspektivom. Poseban problem je i povećanje nezaposlenosti među mladima. U Europskoj uniji prosječna nezaposlenost mladih je veća od 20 posto, a u nekim zemljama poput Španjolske ona je čak dostigla 50 posto. To ne znači samo da mladi ljudi ne mogu stjecati iskustvo i praktične vještine, već su ovisni o drugim izvorima prihoda koji nisu povezani s poslom. Takva stalna nesigurnost mladih stvara visoki rizik da ih se odsiječe od tržišta rada i prilike za pristojnim životom. Osim toga, može stvoriti problem i za cijelo društvo, jer bi kvantitativno velika skupina mladih “bez budućnosti” mogla težiti tome da ne prihvaća osnovna pravila društvenog suživota. Druga alarmirajuća činjenica jest povećanje broja onih koji su nezaposleni duže vremena te nezaposlenih s niskom kvalifikacijom diljem EU, posebice u novim članicama. Takva kretanja su glavni strukturni problem tržišta rada EU jer su dugotrajno nezaposleni podložni riziku siromaštva i društvene izopćenosti.

Koja su zanimanja deficitarna, a za koje poslove nema potražnje?
Brojke u EU pokazuju da se unatoč povećanju radnih mjesta u 2010. i 2011. godini nezaposlenost ne smanjuje, što daje naslutiti da je potrebe tržišta rada i vještine nezaposlenih sve teže uskladiti. To znači da aktivna politika tržišta rada u nekim eurpskim zemljama nije dovoljno učinkovita da bi prilagodila kvalifikacije nezaposlenih s očekivanjima poduzeća. Općenito gledajući, i trenutno i u budućnosti, ponuda poslova koji ne zahtijevaju posebnu obuku i vještine će se smanjiti, dok će potreba za visokokvalificiranim zanimanjima porasti. Prema istraživanju Europske komisije (European Vacancy Monitor), takav je slučaj primjerice u proizvodnom sektoru. U Austriji su sredinom 2012. uvedene posebne radne dozvole za radnike iz zemalja koje nisu članice EU, a koji imaju kvalifikacije za tražena zanimanja u Austriji. To su, primjerice, krovopokrivači, električari, stolari, bravari i druga zanimanja iz građevinske struke, ali i tehničari sa srednjim i visokim kvalifikacijama, posebice u području inženjeringa. Zdravstvena njega je također sektor u kojem je lako dobiti posao u Austriji, ako oni koji traže posao imaju barem osnovne vještine.

Kakva je općenito situacija sa zapošljavanjem u Austriji?
U usporedbi s ostatkom EU, stopa nezaposlenosti u Austriji je jedna od najnižih. Naravno, postoje problematične skupine na tržištu rada (mladi i stariji, žene koje se žele vratiti na posao nakon porodiljnog dopusta…) no jedan od glavnih izazova je potreba za kvalificiranim radnicima. Zbog toga je austrijsko ministarstvo rada i definiralo 26 zanimanja koje sam spomenuo. Zahvaljujući takvim potrebama, postoji mogućnost i za Hrvate da nađu posao u Austriji ako govore dobro njemački. No moraju biti svjesni da ih neće sve kompanije htjeti platiti u skladu s njihovim vještinama, pored toga Hrvatska je već sada na austrijskom tržištu rada na četvrtom mjestu prema broju zaposlenika iz neeuropskih država, iza Rusije, Bosne i Hercegovine te SAD-a. No Austrijske vlasti ne očekuju navalu na radna mjesta nakon što Hrvatska pristupi EU. Lani je austrijsko tržište rada otvoreno za nove članice i nije bilo izvanrednih pritisaka koji se tiču preljeva radnika iz inozemstva.

Sljedeće godine Hrvatska bi trebala postati punopravna članica EU. Trebamo li biti preoptimistični zbog činjenice da nam se otvara europsko tržište rada?
S obzirom da stanje na europskom tržištu rada nije najbolje, i onima iz Hrvatske koji traže posao biti teško naći adekvatan posao u inozemstvu. No, iako se europsko gospodarstvo nije oporavilo od krize, diljem EU postoji manje ili više izražena potreba za kvalificiranim zaposlenicima, no potrebno je da znaju strane jezike. Kao što sam vam već spomenuo, u Austriji je 26 zanimanja koja su otvorena i za one koji nisu iz EU, ali uvjet je viša razina znanja njemačkog jezika. Dakle, šansa da netko pronađe odgovarajući posao ovisit prvenstveno o profesionalcima iz tih zemalja. Optimizam ipak donose financijska sredstva, posebice sredstva iz Europskih socijalnih fondova (ESF) koja će Hrvatskoj biti dostupna nakon ulaska u EU. Aktivna politika tržišta rada može iskoristiti te fondove za izobrazbu i podršku nezaposlenim ljudima kako bi im pomogla da se ponovo vrate na tržište rada. No, iskustva u većini novih zemalja članica pokazuju da nisu spremne razviti projekte koje im mogu donijeti novac koji im je namijenjen u Bruxellesu.

Savjeti

Koje su dodatne vještine najtraženije kod zaposlenika u Europskoj uniji?
Gotovo je pravilo da se od većine zaposlenika očekuju razvijene intelektualne sposobnosti poput sposobnosti koje se tiču timskog rada i komunikacijskih vještina, sposobnosti nošenja sa stresom, asertivnosti, volje za radom, samoinicijative, orijentacije prema cilju i drugih kompetencija tog tipa. Posebna očekivanja u ovom kontekstu ovise naravno i o tipu posla koji se obavlja. U uslužnom se sektoru tako zaposlenik mora znati nositi s kupcima ili klijentima, nužno je da bude osjećajan, fleksibilan, spreman prihvatiti kritiku, orjentiran na kupce i spreman na pregovore.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome